Bosna i Hercegovina je i 30 godina od završetka ratnih događanja zemlja s vrlo izraženim problemom minske opasnosti. Trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosi 822.87 km² ili 1,60 posto u odnosu na ukupnu površinu.
Područje Federacije BiH je posebno pogođeno jer se oko 2/3 minsko sumnjive površine nalazi upravo na prostoru FBiH. Od ukupne minsko sumnjive površine, prema podacima BHMAC-a na dan 31. decembra 2024. godine, na Federaciju Bosne i Hercegovine odnosi se 655.33 km² (78 posto), kazala je Feni glasnogovornica Federalne uprave civilne zaštite Majda Kovač, u povodu 4. travnja - Međunarodnog dana borbe protiv mina.
Napominje da je, prema prvoj procjeni Centra za uklanjanje mina u BiH, minsko sumnjiva površina u BiH iznosila 4.000,2 km² ili 8,2 posto od ukupne površine BiH.
- Iz navedenih podataka vidljivo je da je došlo do značajnog smanjenja minski sumnjive površine u BiH, ali je i poražavajuća činjenica da 30 godina poslije završetka agresije na našu domovinu mine i druga eksplozivna sredstva još uvijek predstavljaju prijetnju za bh. stanovništvo - ističe Kovač.
Nijedna minska nesreća u 2024. godini
Prema njenim riječima, u 2024. godini nije se dogodila nijedna minska nesreća. U poslijeratnom periodu u Bosni i Hercegovini stradala je 1.781 osoba, od čega 624 osobe smrtno. Od ukupnog broja stradalih, od kasetne municije stradale su 232 osobe, od čega 43 osobe smrtno. Od ukupnog broja stradalih u poslijeratnom periodu, 185 žrtve su žene ili 10 posto, a 251 žrtava su djeca ili 14 posto. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH su stradala 134 deminera, od kojih 53 smrtno.
Kovač navodi da je smanjenje zagađenosti prostora minama i eksplozivnim sredstvima zaostalim iz rata uvršteno među tri osnovna strateška cilja FUCZ.
Primjenom tehničkih metoda u toku 2024. godine FUCZ je na korištenje građanima, odnosno lokalnoj zajednici predala dva zadatka koja su realizirana u sklopu „vraćanja površine“, ukupne površine od oko 3.265.942 m². Ukupna tretirana površina tehničkim metodama u 2024. godini, metodama manualnog deminiranja, mehaničke pripreme i pregiranja iznosi 701.198 m² (zajedno sa reduciranom površinom). U operacijama deminiranja pronađeno je i uništeno ukupno 248 komada mina i 72 komada NUS-a. Deminerski timovi su tijekom 2024. godine operacije izvodili na ukupno 11 zadataka, i to: osam zadataka tehničkog izviđanja sa ciljanom i sistematskom istragom, dva zadatka čišćenja i jedan zadatak tehničkog izviđanja.
Timovi za UES tijekom 2024. godine realizirali su ukupno 1.388 radnih zadataka, pri čemu je prikupljeno i uništeno 949 protivpješadijskih mina, 46 protivtenskovskih mina, 2749 komada NUS-a i 38086 komada municije do 20 mm.
Tijekom 2024. godine kontinuirano je realizirano upozoravanje na mine u sklopu zadataka „vraćanja površine“. Pored navedenog, predstavnici FUCZ sudjelovali su u realizaciji natjecanja osnovnih škola pod nazivom „MISLI MINE“, kao i drugim projektima koji imaju cilj podizanja svjesnosti o opasnosti od minsko eksplozivnih sredstava.
Nastavak protivminskih akcija
Federalna uprava civilne zaštite je tijekom veljače 2025. godine realizirala doobuku operativnog osoblja uoči početka deminerske sezone u 2025. godini. Nakon toga FUCZ službeno je započela operacije deminiranja u 2025. godini.
U 2025. godini FUCZ će nastaviti realizaciju aktivnosti u izvođenju protivminskih akcija (PMA), koje za cilj imaju redukciju rizika i rješavanje problema uticaja mina i drugih eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, primarno na području Federacije BiH.
Planirano je da se u 2025. godini završe započeti zadaci iz 2024. godine, te da se realiziraju značajni projekti iz oblasti humanitarnog deminiranja na osnovu godišnjeg plana kojeg usvaja Vlada Federacije BiH - navela je Kovač.
U cilju implementacije projekta finansiranog od Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini „2023/450-556 EU Support to Land Release on Targeted Mine Suspected Areas in Bosnia and Herzegovina“, FUCZ će tokom 2025. godine započeti realizaciju projekata MSP „Omanjska - Jeleči“ Usora, MSP „Odžak zapad“ Odžak i MSP „Barane“ Stolac. Završetkom ovih zadataka, Grad Stolac, Općina Vitez i Općina Usora bi službeno bili oslobođeni od minske opasnosti, a što bi u konačnici imalo uticaj na ispunjenje cilja projekta - potpuno oslobađanje od mina 20 općina u Bosni i Hercegovini u naredne tri godine.
Pored navedenog, u 2025. godini planirano je započeti deminerske radove na zadacima „Banovići - Kesten“ (Banovići) i MSP „Donji Rujani“ (Livno).
Upozorenje na opasnost od mina
Kovač je istaknula da se najviše nesreća uzrokovanih minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima, dešava početkom proljeća. Iz FUCZ upozoravaju građane na opasnost od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava, te ih mole da sve predmete za koje sumnjaju da ih mogu dovesti u opasnost od eksplozije prijave najbližem operativnom centru civilne zaštite ili policijskoj stanici (lično ili na brojeve 121 ili 122).
Posebno se upozoravaju poljoprivrednici, građevinski radnici, skupljači i prerađivači sekundarnih sirovina koji se s eksplozivnim sredstvima mogu sresti u okviru svog posla, da u slučaju pronalaska mina ili NUS-a ne poduzimaju nikakve akcije samoincijativno, nego da pronađeno sredstvo obilježe kako bi ga mogli pokazati pripadnicima timova nadležnih za uklanjanje i o tome obavijeste nadležne.
Izletnici, šumski radnici i sve osobe koje se kreću i borave u prirodi naročito se upozoravaju da se ne kreću područjima koja ne poznaju da ne bi zalutali u minska polja, te da vode računa o postavljenim znakovima upozorenja kako ne bi ugrozili vlastitu sigurnost i da poštuju postavljene oznake, jer nepoštivanje, uništavanje ili njihovo otuđivanje za nekoga može biti kobno.
Federalna uprava civilne zaštite raspolaže obučenim ljudstvom i materijalnim sredstvima, te je spremna poduzeti sve potrebne aktivnosti na zaštiti građana od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava. No, da bi ta misija bila ispunjena mole građane da se ponašaju u skladu sa uputstvima.
artinfo.ba
