Uče njemački jezik i pakiraju se

Službeni podaci o tome koliko je ljudi u potrazi za poslom napustilo Bosnu i Hercegovinu još ne postoje. Prema istraživanjima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, našu zemlju je u vremenu od 2013. do 2016. godine napustilo gotovo 90.000 ljudi, a samo u prošloj godini ih je bilo 18.000, uglavnom mlađe dobi, piše Klix.ba.

U valu iseljavanja je najviše onih koji žele u zemalje Zapadne Europe, posebno Njemačke u koju je, prema procjenama, samo prošle godine odselilo 14.500 ljudi. Činjenica je da u BiH traje prava pomama za učenjem njemačkog jezika koji, uz odgovarajuće profesionalne kvalifikacije, može biti dobitna kombinacija za početak boljeg i kvalitetnijeg života.

U učenju njemačkog prednjači medicinski kadar, prije svega liječnici i medicinske sestre, koji u Njemačku masovno odlaze prvenstveno zbog višestruko većih plaća i drugih beneficija. U banjalučkoj Školi jezika Germania, koja je počela raditi prije nešto više od dvije godine, prvobitno su bili fokusirani isključivo na rad s polaznicima koji su željeli naučiti njemački ili utvrditi znanje iz njega. Sada su ponudu proširili na engleski, talijanski, čak i švedski, za kojim vlada sve veće zanimanje, ali i dalje najviše zainteresiranih ima za njemački.

Što se tiče zainteresiranosti za učenje njemačkog ona je, generalno, vrlo velika, čak veća nego ikada ili u odnosu na ostale jezike, to je evidentno po broju polaznika kojih ima različitih starosnih kategorija i različitog stupnja znanja, ali to je normalno jer naša škola i jeste prepoznatljiva po njemačkom jeziku. Što se tiče profila polaznika, odnosno njihovih kvalifikacija i profesionalne orijentacije, oni su zaista različiti, ne dolaze nam samo medicinske sestre i liječnici koji vide svjetliju budućnost negdje u inozemstvu, nego ima i raznih direktora koji dolaze da bi usavršili svou razinu znanja jezika, ima učenika, studenata, ljudi različitih profesija koji žele nadograditi sebe. Ipak, mora se priznati da ima dosta ljudi koji dolaze zbog toga što planiraju život u inozemstvu, tako da bih ja radije rekla da postoji velika zainteresirnost medicinara, ali i ostalih profesija, jer jednostavno ima ovdje ljudi koji rade za predstavništva stranih tvrtki i ne žele ići vani, rekla je za Klix.ba Marija Konjević iz Škole jezika Germania.

Za pet godina postojanja projekta TripleWin koji provode Agencija za rad i zapošljavanje BiH u suradnji s Centralom za rad sa strancima i stručno posredovanje (Zentrale Auslands-und Fachvermittlung – ZAV) u SR Njemačkoj te GIZ – Deutche Gesellschaft fur Internationale Zusammenarbeit, put Njemačke je otišlo 450 medicinara iz BiH. Projekt je zasnovan na posredovanju u samo dva medicinska profila, opći i pedijatrijski i ciljna grupa su nezaposleni sa bh. ureda za zapošljavanje.

Ipak, koordinatorica TripleWin projekta u BiH Azra Ramić priznaje da se ovaj broj odnosi samo na one medicinske radnike koji su prošli kroz sve moguće zakonske procedure u BiH, imaju sve neophodne prethodne kvalifikacije i naravno poznavanje njemačkog jezika. U stvarnosti su brojevi multiplicirani.

Naravno da je velika prednost ako je netko ovdje godinama na uredu za zapošljavanje i nema nikakve šanse da ovdje uđe na tržište rada, ali nemamo mogućnost zabraniti da se natječu i oni koji već rade, natječaj je ipak javni, ali moraju biti ispunjeni uvjeti koji su navedeni u natječaju. Ipak, kriteriji su strogi pa i sama činjenica da je preko nas otišlo 450 ljudi govori da ne primamo bilo koga i ne šaljemo bilo gdje, kaže Ramić. Zanimljivo je to da mnogi preko naše Agencije za rad i zapošljavanje više odlaze u Sloveniju, nego u Njemačku, jer agencija isto tako ima sklopljen međunarodni ugovor i sa Slovenijom o posredovanju u zapošljavanju, samo u dva mjeseca je tako otišlo blizu 2.000 ljudi, ali ne znamo koliko je među njima bilo medicinara. Ti ljudi tamo sami sebi pronalaze posao i ako ga pronađu u Sloveniji ili Njemačkoj moraju javiti agenciji, jer ugovor o radu stiže u agenciju, navela je Ramić.

artinfo.ba | preuzeto s portala drukciji.ba

Poslije pauze od četiri godine u Rogatici u subotu su ponovo održane tradicionalne međunarodne moto-cross utrke, koje su bodovane za prvenstvo Republike Srpske i BiH.
Na stazi Ptičijak, za koju poznavatelji tvrde da je jedna najboljih u ovom dijelu Balkana, pred brojnim ljubiteljima ove vrste sporta.

Vožene su dva puta po tri trke na kojim je sudjelovalo 38 motociklista iz Republike Srpske, BiH, Srbije, Hrvatske i Makedonije .

Klasu MX 1 i MX 2 motociklisti su vozili zajedno, ali je bodovanje bilo odvojeno, pa je prvo mjesto u klasi MX 1 sa 50 bodova osvojio Dario Čerkez iz MK Viteza ispred Duška Paunovića iz MK Čačak i Igora Kneževića iz MK „Maršal“ u Banja Luci koji je sakupio 40 bodova.

U klasi MX 85 vozilo je 10 motociklista i sa 50 bodova na motoru KTM 85 prvo mjesto pripalo je mladom Miliću Zimonjiću (14 godina) iz MK „Tanasko Rajić“ u Čačku. Drugo sa 44 boda zauzeo je dječak, Strahinja Kalamković iz MK „ERE“ u Arilju, a treće David Vidović iz Viteza koji je vozio Hondu 85 i sakupio 40 bodova.
Što se tiče plasmana klubova, na prvom mjestu je MCK „Vitez“ iz Viteza ispred MK „Tanasko Rajić“ i „Termorad“ iz Čačka.

artinfo.ba | preuzeto s portala vitez.info

Trogodišnja djevojčica preminula od teških opeklina

Trogodišnja djevojčica iz naselja Obojak kod Fojnice preminula je sinoć usljed teških opekotina koje je zadobila nesretnim slučajem.

Iz MUP-a Srednjobosanke županije samo su potvrdili za Faktor.ba da je policija upoznata sa slučajem, te da je istragu preuzelo Tužiteljstvo u Travniku.

Kako saznaje Faktor.ba, majka djevojčice jučer je pokušala zapaliti roštilj u blizini obiteljske kuće. Ona je, navodno, donijela kanister sa gorivom kako bi raspalila vatru, a djevojčica se igrala u blizini.

Mještani pričaju da je vatra zahvatila kanister sa gorivom, koji je potom eksplodirao, a vatra je buknula i zahvatila djevojčicu i majku.

One su hitno prevezene u Dom zdravlja u Fojnici. Djevojčica je dalje prebačena u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, gdje je usljed teških opekotina preminula.

artinfo.ba | preuzeto s portala dnevnik.ba

Posljednjih godina evidentan je ogroman interes investitora iz arapskih zemalja za izgradnju turističkih i stambenih naselja u BiH, a primjetan je i sve veći broj gostiju iz arapskih zemalja.

E kakav smo mi narod! Mi njih slobodno puštamo da se šeću našim gradom i državom, a oni nama otvorili vrata na jedan dan. Na šta smo spali. Ovo je samo jedan od komentara na jučerašnji događaj u „Sarajevo Resortu“, arapskom naselju u Oseniku, povodom Dana otvorenih vrata, piše Avaz.

U kompleksu koji su arapski investitori i njihovi politički pokrovitelji, prije svih Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA, otvorili 2015. godine, drugi put se održao Dan otvorenih vrata.

Investitor projekta iz Katara Jassem el-Kanderi novinarima je kazao da ovaj događaj predstavlja “festival prijateljstva između bosanskog (bošnjačkog) i arapskog naroda”.

- Želimo ojačati mostove prijateljstva između naših naroda - kazao je El-Kanderi.

Javnost je prvo zapitala zar nisu vrata „Sarajevo Resorta“ uvijek otvorena. Jer dio Bosanaca i Hercegovaca odavno sa skepsom gleda na sve masovniji dolazak Arapa i pita se šta hoće od nas. Jesu li, kao i ostali turisti, poput Kineza ili Poljaka, došli u BiH da upoznaju ljepote naše zemlje i odu, ili su ovdje s namjerom da kupuju jeftinu zemlju, nasele se i nametnu svoje običaje.

Posljednjih godina evidentan je ogroman interes investitora iz arapskih zemalja za izgradnju turističkih i stambenih naselja u BiH, a primjetan je i sve veći broj gostiju iz arapskih zemalja.

- Za njih je bakšiš grad u Turskoj - našalio se jedan recepcioner hotela na Baščaršiji. Osim toga, mnogi se žele udomaćiti u BiH i to je sada jasno. Samo na području Ilidže i Visokog posluje više od 300 agencija za nekretnine čiji su vlasnici iz arapskih zemalja.

Stotine tih firmi su fiktivno registrirane samo da bi vlasnici ubrzano kupovali brojne nekretnine, kuće i zemljišta, i to ona koja su u blizini vodenih tokova i izvorišta. Da postoji plan naseljavanja, pokazuje i slučaj iz Ilijaša, točnije naselja Popovići.

Reporteri Avaza bili su u ovom selu kod Ilijaša. Uvjerili su se da je cijelo naselje od 60 kuća sagrađeno i useljivo. Abid Solak, čija kuća graniči s novoizgrađenim arapskim naseljem, kaže da skoro svaki dan dolazi netko od arapskih predstavnika i traži da proda kuću i zemlju.

- U mirovini sam. Ne pada mi na pamet prodavati, imam ovdje svoj mir. Malo bašte, malo odem u lov, meni ne treba ništa više. Ali uporni su. Traže da kažem cijenu - govori Solak.

Kada su novinari „Jutarnjeg lista“ iz Hrvatske prošle godine uradili reportažu o Sarajevu, pa opisujući put od Sarajevskog aerodroma do Ilidže naveli da je sve na arapskom jeziku, svi su govorili da pretjeruju. Pretjerali jesu, ali sve izmislili nisu.

Ukoliko se odlučite nešto pojesti u arapskom restoranu, ima da vas zabole i ruke i noge, što bi rekao popularni Baka Slišković, dok objasnite konobaru što želite jesti.

- Kebab, kebab - uporno ponavlja konobar i na kraju se i pojede kebab.

Niti gosti znaju šta još osim kebaba ima na meniju niti konobar umije nešto predložiti. Čak su počeli i oglase objavljivati na arapskom jeziku.

artinfo.ba | preuzeto s portala dnevnik.ba

Svaki put kada se u bošnjačkoj politici obnovi bajka o velebnoj luci u Neumu, ona je nužno povezana s regionalnim geopolitičkim pozicioniranjem – i Hrvatske i Hrvata u BiH i Bošnjaka u BiH. I uopće nije neozbiljna, ma koliko to na prvi pogled izgledalo, piše Višnja Starešina u kolumni za Slobodnu Dalmaciju.

Bošnjački junački napjevi o neprijateljskom pelješkom mostu, uz prateću bajku o velebnoj bošnjačkoj luci u Neumu, koji ovih dana dolaze iz samog vrha Izetbegovićeve SDA, nisu tek uobičajeno ljetno stranačko pokazivanje mišića. Iako i toga ima.
Nije to niti samo umjetno konstruiranje spora s bošnjačke strane, da bi se zamutio onaj veći spor, a to je promjena izbornog zakonodavstva, kako bi hrvatski narod u BiH ponovno mogao konzumirati ustavom zajamčenu konstitutivnost. Iako i toga ima.

Nije to neozbiljno

Svaki put kada se u bošnjačkoj politici obnovi bajka o velebnoj luci u Neumu, ona je nužno povezana s regionalnim geopolitičkim pozicioniranjem – i Hrvatske i Hrvata u BiH i Bošnjaka u BiH. I uopće nije neozbiljna, ma koliko to na prvi pogled izgledalo, piše Višnja Starešina u kolumni za Slobodnu Dalmaciju.

Sjećam se kada se prvi put na pregovaračkom stolu našao zahtjev za bošnjačkim izlazom na more s lukom u Neumu. Bilo je to ljeti 1993. godine, dok je na meniju Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji bila koncepcija BiH sastavljene od triju republika – bošnjačke, srpske i hrvatske. Tadašnji bošnjački vođa Alija Izetbegović tražio je za bošnjačku republiku izlaz na more u Neumu s pravom izgradnje luke.

Tuđman nije na to pristajao znajući da bi time za Hrvatsku bila izgubljena južna Dalmacija te da bi u tadašnjoj konstelaciji snaga (četvrtina Hrvatske okupirana) to značilo povratak u neku novu inačicu Jugoslavije. Znao je, kao i svi za stolom da se u neumskom zaljevu ne može izgraditi nikakva ozbiljna luka.

No znao je također i da Izetbegović samo kupuje vrijeme dok istodobno velikom ofenzivom Armije BiH, kasnije poznatom kao Neretva 93, nastoji osvojiti izlaz na more. Ali Izetbegović je tad imao toj koncepciji sklone europske saveznike za kupovinu vremena dok dovrši ofenzivu, pa je ekspertna inženjerska skupina iz zapadnoeuropskih zemalja izišla na teren kako bi dobro izmjerila neumski zaljev i napravila elaborat o izvedivosti luke. Naravno da je nalaz bio negativan.

Pa su onda išli mjeriti u donjem toku Neretve, kod Višića. Ništa ni od toga. Ali bošnjačka Armija BiH ipak nije stigla do mora pa je plan privremeno zaustavljen i odgođen.

Sljedeći, ovaj put mirnodopski pokušaj bošnjačkog ovladavanja Neumom i ostvarenjem izlaska na otvoreno more dogodio se 1999. godine, kada je neopreznoj (?) hrvatskoj komisiji za granice netko uvalio falsificirani dokument, temeljem kojeg su poklonili BiH vrh poluotoka Kleka i otočiće Veli i mali Školj te su iscrtali morsko razgraničenje na štetu Hrvatske, a blisko bošnjačkim željama. Tuđman je čak potpisao taj sporazum, no nakon toga je primijećena podvala pa on nije nikada ratificiran.
Ali, baš kao i Slovenija, i bošnjačka će strana taj potpis nastojati iskoristiti kao svoju prednost. To više što su dosad već razvili cijelu izmišljenu povijest bošnjačke pomorske tradicije, napravili o njoj monografije, osnovali svoje pomorsko društvo...
Uz tu ideološko-povijesnu komponentu, mirnodopsko sredstvo osvajanja oduvijek većinski hrvatskog Neuma postala je kupnja zemlje, uz asistenciju bogatih prijatelja iz islamskih zemalja. Izgradnja pelješkog mosta od samog je početka bila crvena krpa toj bošnjačkoj pomorskoj ambiciji. No s dolaskom na vlast Milanovićeve Kukuriku koalicije, i u Zagrebu su naišli na saveznike.

Zoran Milanović je 2012. godine umalo pokrenuo ratifikaciju štetnog sporazuma o razgraničenju, napravljenog na falsifikatu, Vesna Pusić je umalo uvela tadašnje bošnjačke lidere (Zlatko Lagumdžija) da u EK-u suodlučuju o tome kako će se Hrvatska povezati sa svojim jugom. Projekt pelješkog mosta su nastojali zaustaviti – kao HDZ-ov projekt.

A inovativni Siniša Hajdaš Dončić je predlagao izgradnju koridora u zaleđu Neuma umjesto mosta. Hrvatski strateški interes tada su spasili eksperti Europske komisije, koji su baš onako ekspertno izmasakrirali Hajdašove nebuloze s koridorima predloživši most kao najbolje rješenje. “Koridor”, među ostalim, nije mogao udovoljiti uvjetima schengenskog sporazuma. Tako je schengenski sporazum zapravo spasio projekt pelješkog mosta.

Jer on ne osigurava samo teritorijalno povezivanje Hrvatske, već i teritorijalno povezivanje EU-a.

U pitanju i NATO

Ulaskom Crne Gore u NATO most je dobio još jednu komparativnu prednost – teritorijalno povezuje članice NATO-a uz istočnojadransku obalu. Stoga ne čudi da su s najavom početka gradnje ponovno iz bošnjačkog političkog vrha krenuli pučki napjevi o nelegalnosti mosta i obnovljene bajke o neumskoj luci.

No nije tu riječ samo o ostvarenju bošnjačkih pomorskih ambicija, već i o širem regionalnom pozicioniranju. Naime, bez pelješkog mosta Hrvatska ne može računati s ulaskom u schengenski prostor, što je čini sigurnosno ranjivijom i bližom balkanskom regionu, a udaljava je i od stare Europe i od tzv. nove Europe koja se okuplja oko inicijative Baltik-Jadran.

Pozitivno je u takvim okolnostima da premijer Plenković nema nikakvih dvojbi o značenju i realizaciji projekta mosta. Ali ne treba sumnjati da će naši susjedi pomorci činiti sve da barem uspore izgradnju.

artinfo.ba | preuzeto s portala dnevnik.ba

Uskoro ćemo se ponovo pržiti

Novi val ekstremnih vrućina u Bosni i Hercegovini i regiji vrlo je izvjestan, najavili su meteorolozi Hidrometeorloškog zavoda Bosne i Hercegovine.

Prema prognozi meteorologa Bakira Krajinovića, umjesto uobičajenog pada temperature koji stiže krajem kolovoza, u posljednjoj dekadi ovog mjeseca ponovo nas očekuju ekstremne temperature koje će doći i do 40 stupnjeva.

Jutarnje temperature u periodu do 25. kolovoza u Bosni se prognoziraju od 13 do 18, a u Hercegovini od 19 do 23, dok se dnevne u Bosni očekuju od 18 do 23, a na jugu od 28 do 33 stupnjeva.

Topliji period prognozira se od 26. pa do kraja kolovoza.

Minimalne temperature u Bosni se očekuju od 15 do 20, a u Hercegovini od 17 do 22 stupnja. Maksimum temperature u Bosni se prognozira do 36, a u Hercegovini do 40 stupnjava. Građani Bosne i Hercegovine koji još nisu bili na godišnjem odmoru i koji planiraju putovati na Jadransko more u Hrvatsku i Crnu Goru, također mogu očekivati lijepo vrijeme i visoke temperature. U Crnoj Gori će za nekoliko stupnjeva biti toplije, ali se očekuju temperature slične u Bosni i Hercegovini.

artinfo.ba | preuzeto s portala drukciji.ba