Fra Željko Brkić, gvardijan Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci s ozarenim pogledom i vidljivim emocijama pričao je o knjigama koje biblioteka ovog samostana čuva kao riznicu informacija o brojnim objektima u BiH, kako iz vremena Osmanske vladavine tako i dosta ranije.

Brkić je u razgovoru za Klix.ba kazao kako je veliki broj knjiga spreman za restauraciju, ali da finansijski nisu u mogućnosti to obaviti ni u Republici Hrvatskoj uz čiju pomoć je izrađen poseban foaje 2012. godine sa stalnom muzejskom postavkom, ali ni u BiH.

Biblioteka je prema njegovim riječima otvorena '80-ih godina te da knjige smještene u njoj zahtjevaju veliku brigu.

"Veoma je teško postići stalnu temperaturu u ovim prostorijama ljeti i zimi, kako bismo osigurali duži vijek ovih knjiga koje su zaista veliko kulturno-historijsko blago. Potrebno je promijniti i rasvjetu koja zagrijava ovaj prostor te se nadamo da ćemo to uspjeti riješiti ove godine", kazao je Brkić.

Blizu 5.000 naslova knjiga koje su štampane do 1850. godine smješteno je u prvom dijelu biblioteke koja predstavlja najstariji dio, a tu su još smještene i prve štampane knjige do 1.500 godine, tzv. inkunabule kojih je u cijelom svijetu oko 400.000 primjeraka.

"U Bosni i Hercegovini su ukupno 53 primjerka ovih knjiga, a naš samostan čuva 31 jednu. Samostan posjeduje i blizu 450 knjga iz 16. vijeka, nešto više od 500 iz 17. vijeka i više hiljada iz 18. i prve polovice 19. vijeka", pojasnio je Brkić u razgovoru za Klix.ba.

Kraljeva Sutjeska čuva i najstarije matične knjige iz čak 1641. godine koje su, kako kaže naš sagovornik, često tražene s ciljem kompletiranja porodičnog stabla do ko zna kojeg koljena.

Uz knjige se nalaze i dokumenti koji su bili značajni za historiju kako Bosne i Hercegovine, tako i Dalmacije, ali veliki broj, onih najznačajnijih dokumenata za Bosnu i Hercegovinu ipak čuvaju druge države širom svijeta.

Najstarija i vjerojatno najvrednija slika u Kraljevoj Sutjesci je Poklon kraljeva – Krist pada pod križem, slikana s obje strane na dasci presvučenoj platnom. Sjevernjačkog je podrijekla i datira iz 15. stoljeća. Ona je jedini sačuvani dio nekadašnjeg preklopnog gotičkog oltara.

U zbirci se nalaze i dvije slike domaćeg majstora Stjepana Dragojlovića, koji potiče iz okolice Kraljeve Sutjeske. Živio je na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, a slikarstvo je učio u Veneciji.

Prva njegova slika Raspeće (160x82 cm) potječe iz 1597, a druga - Bezgrešno začeće (154x163 cm) iz 1621. godine. Na objema se slikama nalazi i autoportret autora. Međutim, Brkić je kazao kako je ipak na kraju ustanovljeno da je Dragojlović platio talijanskom renesansnom umjetniku da ove slike oslika sa njegovim portretom.