Na Duhovski ponedjeljak Crkva slavi blagdan Blažene Djevice Marije Majke Crkve kojega je 21. studenoga 1964. proglasio papa Pavao VI,piše nedjelja.ba.
Prema riječima Sv. Augustina, Marija je Majka Krista Glave Crkve i združena je s potomstvom Adamovim, ona je time i Majka onih koji trebaju biti spašeni jer je surađivala na tome da se rode u Crkvi vjernici koji su udovi te Glave.
U priručniku Slaviti crkvenu godinu Adolfa Adama, nakon proglašenja blagdana Marije Majke Crkve, papa Pavao VI. u svom koncilskom govoru rekao je kako je božansko majčinstvo utemeljenje njezina posebna odnosa prema Kristu i njezine prisutnosti u djelu ljudskog spasenja, ali i glavni izvor odnosa između Marije i Crkve. Ona prati ljude na njihovom putu do Krista, nazočna u Crkvi. Na poseban način posreduje kao Majka Spasiteljeva i nazočna je u svim događajima naroda Božjega. Ona poslije Krista u Svetoj Crkvi zauzima najviše i nama najbliže mjesto.
Prema naputku pape Franje od 11. veljače 2018. na 160. obljetnicu prvog ukazanja Djevice Marije u Lourdesu, Kongregacija za bogoštovlje i discipline sakramenata objelodanila je 3. ožujka uredbu prema kojoj se ponedjeljak nakon svetkovine Duhova ima slaviti kao obvezatan spomendan Blažene Djevice Marije Majke Crkve.
Inače, 29. svibnja upravo je spomendan Sv. Pavla VI., pape koji je proglasio blagdan Marije Majke Crlve te Sv. Poliona, lektora i mučenika, čije se čašćenje prema Direktoriju Vrhbosanske nadbiskupije za euharistijska slavlja i liturgiju časova ispušta 2023.
Mariji Majci Crkve posvećene su mnoge crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva. U Vrhbosanskoj nadbiskupiji je to župa Garevac kod Modriče, a u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji katedrala u Mostaru.
artinfo.ba