U noći s 29. na 30. listopada 2022. kazaljke ćemo vratiti na jedan sat unatrag, u tri sata ujutro. To znači da ćete spavati sat vremena dulje, no, zato će u poslijepodnevnim satima dani biti kraći. Promjene vremena uvijek se rade vikendom, u noći sa subote na nedjelju.
Na ideju pomicanja vremena prvi je 1784. godine došao američki političar Benjamin Franklin koji je smatrao da će ljudi uštedjeti na svijećama ako ustanu sat vremena ranije. Svojim prijedlogom navodno se samo šalio. Imao je 78 godina, borio se s raznim bolestima i često nije napuštao svoj dom u pariškom predgrađu Passy. Jedan od njih je bio izdavač lista "Journal de Paris" koji ga je zbog njegova humora uvijek hrabrio da piše kratke tekstove o svakodnevnim problemima. Franklin je u jednom članku spomenuo ljetno računanje vremena, no kako je bila riječ o šaljivom članku, nije jasno je li doista mislio ozbiljno.
U Njemačkoj je ljetno vrijeme uvedeno za vrijeme Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916., kako bi se duljim korištenjem dnevne svjetlosti uštedjela energija koja se trošila na proizvodnju u ratnoj industriji. Primjer je iste godine slijedila Velika Britanija. Od 2002. godine Europska unija odredila je zadnju nedjelju ožujka kao početak i zadnju nedjelju listopada kao završetak ljetnog računanja vremena.
Europska komisija je 2018. predložila ukidanje sezonskog mijenjanja računanja vremena. Taj prijedlog je bio zasnovan na stavovima građana, analizama, stručnim studijama, pregovorima s Europskim parlamentom i javnim konzultacijama. Ukidanje ljetnog računanja vremena isprva je bilo planirano za 2021., no to se nije dogodilo. U 2020. i 2021. Europa je, kao i ostatak svijeta, bila zauzeta rješavanjem zdravstvenih i ekonomskih učinaka covida-19. Začetnik ideje o prestanku pomicanja sata bio je bivši predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, no problemi su nastali zato što se države na razini EU-a nisu mogle dogovoriti koje vrijeme zadržati, zimsko ili ljetno, i svaka država je imala svoje preferencije.
Zanimljivo je da u EU postoje tri vremenske zone, ako se ne računaju prekomorski teritoriji država članica izvan europskog kontinenta, te je najveća ona srednjoeuropska zona od Poljske do Španjolske. Tako to znači da, primjerice, ako bi se prihvatilo trajno ljetno računanje vremena, na zapadu i sjeverozapadu kontinenta zimi bi se razdanilo tek tijekom kasnijeg prijepodneva.
Notra.ba
