Foto: Ilustracija
Svjetska zdravstvena organizacija i zdravstveni profesionalci u cijelom svijetu 29. listopad obilježavaju kao datum posebnog skretanja pažnje na javno zdravstveni problem moždanog udara.
Kako navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), moždani udar vodeći je uzrok invaliditeta i drugi vodeći uzrok smrti u svijetu. Može nastati kod bilo koga i u bilo kojoj dobi.
Nastaje kao posljedica smetnji cirkulacije krvi u mozgu ili u dijelu mozga. Bez opskrbe živčanih stanica krvlju dolazi do oštećenja ili smrti stanica. Neurološki simptomi moždanog udara ovise o tome u kojem dijelu mozga nastaje smetnja cirkulacije. To može utjecati na ljudsko tijelo, pokretljivost i govor, kao i na to kako oni misle i osjećaju.
- Moždani udar može biti ishemijski (uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju) ili hemoragijski (uzrokovan puknućem krvnog suda i prodiranjem krvi u okolno tkivo) - navodi rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja INZ-a Elma Kuduzović.
Faktori rizika za nastanak moždanog udara na koje se ne može utjecati su dob, spol, rasa, genetika, moždani udar u obiteljskoj anamnezi, podatak o prethodnom moždanom udaru i/ili prethodnim tranzitornim iskemijskim napadima.
Međutim, faktori rizika na koje se može utjecati su povezani su sa stilovima života kao što su pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, korištenje droga, pretilost, nepravilna prehrana i fizička neaktivnost, stres, upotreba oralnih kontraceptiva.
- Najčešći simptomi moždanog udara su utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela, poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe - navodi Kuduzović.
Također, simptomi su i naglo zamagljenje ili gubitak vida, naročito na jednom oku ili u polovini vidnog polja; naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka, gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima, omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.
U INZ-u stručnjaci kažu da svako pojedinačno može sam za sebe napraviti mnogo. Čestom kontrolom krvnog pritiska, naročito ako osoba pripada rizičnim grupama. Liječenjem povišenog krvnog pritiska smanjuje se rizik za moždani udar i za bolesti srca.
Prestankom pušenja - istraživanja su pokazala da se rizik za moždani udar smanjuje kod onih koji su prestali pušiti unazad dvije do pet godina u odnosu na pušače, redovnom fizičkom aktivnošću - fizička aktivnost jača srce i krvne sudove, poboljšava cirkulaciju, prevenira aterosklerozu, regulira i održava poželjnu tjelesnu masu, regulira metaboličke procese pa i metabolizam šećera, daje fizički polet i zdrav san.
Pomaže i prelazak na zdravu prehranu, redovna i raznovrsna prehrana prilagođena dobi, s puno svježeg voća i povrća, nezasićenih masnoća, umjerenom količinom soli, svježe pripremljenim obrocima i adekvatnim unosom vode, omogućavaju optimalno funkcioniranje organizma.
- Brojna istraživanja potvrdila su pozitivan učinak i preventivnu ulogu mediteranske prehrane na pojavu kardiovaskularnih bolesti. Smanjenje ukupnog rizika za moždani udar zabilježeno je pri konzumiranju ribe jednom sedmično. Povećana sklonost mediteranskoj prehrani povezana je sa značajnim smanjenjem ukupne smrtnosti, smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara - ističe Kuduzović.
Ono što je za sve važno je da se nauče znakovi moždanog udara i da se brzo djeluje, navode iz Instituta. Prepoznavanje znakova moždanog udara i brzi pristup liječenju spašava živote i poboljšava oporavak.
- Ako mislite da neko ima moždani udar, učinite provjeru skraćeno nazvanu "B.R.Z.O.": Zatražite da osoba B - brzo pokaže zube (Jedna strana visi?), R - da podigne ruke (Ruka pada?), Z - ako primijetite da čudno govori - O - odmah pozovite 124 - Službu Hitne pomoći - poručili su iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Notra.ba
