× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Nutricionistički savjeti

 PregnantNutritionArticle2.jpg

 

Pravilna prehrana u trudnoći i adekvatan unos određenih nutrijenata neophodni su za zdrav razvoj bebe. Ono što kao trudnica jede glavni je izvor hrane koju beba dobiva. Zbog toga je izrazito važno da jedete i pijete zdravo, ali i raznoliko kako bi osigurali djetetu sve hranjive tvari potrebne za zdrav razvoj, kako u trbuhu, tako i nakon rođenja. Zbog toga birajte razne namirnice.

„Za zdravu trudnoću, ishrana majke mora biti balansirana i bogata nutrijentima, koji uključuju odgovarajuće količine proteina, ugljikohidrata i masnoća, kao i voća i povrća koji sadrže neophodne vitamine i minerale.“

Postoje mnoga pogrešna uvjerenja i mitovi kad je u pitanju prehrana tijekom trudnoće. Da, određene namirnice mogu ugroziti razvoj djeteta, a svaka buduća mama trebala bi znati o njima. No, jednako je važno usredotočiti se na hranu bogatu hranjivim tvarima i zdrave navike koje će vas i vašu bebu održati tijekom devet mjeseci.

Ovdje su 10 stvari koje je dobro i nije dobro raditi kad je u pitanju trudnoća.

1. Zdrava trudnica za zadovoljavanje svojih dodatnih metaboličkih potreba te za rast i razvoj svog djeteta treba 2200 do 2400 kalorija dnevno. Za trudnice koje moraju mirovati i ležati preporučuje se 1800 kalorija dnevno.

Prirast tjelesne težine u trudnoći bi trebao iznositi od 12 – 13 kg. Sav višak tjelesne težine je masno tkivo. Sve ono što trudnica prekomjerno pojede ne iskoristi se u mijeni tvari, već prelazi na veliko dijete i u njene rezerve masti.

2. Trudnica treba oko jedan gram bjelančevina na kg težine kao minimum, što dobiva sa 100 g mesa, kruhom, mlijekom i mliječnim prerađevinama. Ostatak kalorija valja priskrbiti ugljikohidratima (50-60%) i mastima (30-35%).

„Izlaganje visokim količinama masti modificira gensku ekspresiju jetre bebe, koja uzrokuje povećano stvaranje glukoze, što može izazvati ranu inzulinsku rezistenciju i dijabetes."

3. Prije začeća i u prvih šest tjedana trudnoće, nema nutrijenta vitalnijeg od folata (sintetički oblik je folna kiselina). Ovaj vitamin B može smanjiti rizik od defekata neuralne cijevi, kao što je spina bifida, za nevjerojatnih 70 posto. Možete dobiti dnevni minimum od 400 mikrograma (600 mikrograma se preporučuje u prvom tromjesečju) od graha i mahunarki, agruma i sokova, cjelovitih žitarica, tamnozelenog lisnatog povrća, peradi, svinjetine, ribe i školjaka, ali folat iz hrane nije tako dobro apsorbiran kao folna kiselina, pa je dobro uzeti i dodatak prehrani poput vitamina za svaki slučaj.

4. Za pravilan rast kostiju bebe, od minerala je izuzetno važan magnezij. Količina magnezija koja se uzima iz hrane u prvom tromjesečju, povezana je sa bebinom težinom, dužinom, i obujmom glave na rođenju. Vitamin A je potreban za zdravu kožu, sluznicu crijevnog trakta i pluća. U prva tri mjeseca, vaša beba obezbjeđuje lične zalihe vitamina A, pa je potrebno da konzumirate hranu u kojoj ga najviše ima: krumpir, mrkva, bundevu, špinat.

„Jedna od najvećih zabluda je da žena u drugom stanju treba da „jede za dvoje.“

5. Od iznimne važnosti je željezo. U toku trudnoće, količina krvi majke se udvostručuje, tako da je neophodan veći unos željeza kako bi se stvorilo dovoljno hemoglobina. Kod većine žena na početku trudnoće postoje dovoljne zalihe željeza koje zadovoljavaju povećane potrebe organizma, barem do trećeg ili četvrtog mjeseca trudnoće. Ukoliko su zalihe nedovoljne i majka postane anemična, postoji veći rizik od prijevremenog porođaja, male tjelesne mase bebe, umora, iritabilnosti i depresije u toku trudnoće.

Ukoliko se anemija javi kasnije u trudnoći, postoji rizik od gubitka veće količine krvi za vrijeme porođaja.

6. Alkohol i energetska pića trebali bi izbjegavati u širokom luku tijekom trudnoće. Redovita konzumacija alkohola može loše utjecati na kompletni razvoj djeteta, ali jednom tjedno možete si dopustiti manju čašu vina ili pive. Kavu i biljne čajeve također bi trebalo izbaciti, a ako baš ne možete bez toga, tada se zadržite na jednoj šalici dnevno ili posegnite za kavovinom - zamjenskom mješavinom. Slatkiši i slastice također nisu najbolji izbor u trudnoći jer sadrže previše šećera koji šteti vašem zdravlju. No, jasno je da ne možete potpuno bez slatkoga, ali zato posegnite za tamnom čokoladom.

7. Pijte puno tekućine – to vrijedi i ili pogotovo za buduće majke. Dvije litre mineralne vode bogate kalcijem bile bi optimalne za vaš organizam. Ne volite li mineralnu vodu, posegnite za voćnim sokovima s mineralnom vodom, biljnim i voćnim čajem ili bezalkoholnim pivom. Dodatni učinak: ako konzumirate punovrijedne namirnice i pijete puno tekućine, crijevo koje u trudnoći lako naginje tromosti, počinje dobro funkcionirati.

8. Strogo je zabranjeno sirovo ili samo djelomično obrađeno meso te sirova riba. Oni bi mogli sadržavati neke uzročnike bolesti kao što su toksoplazme i listerija. Zato u sljedećim mjesecima vrijedi pravilo: nema tartara, nema sushija – ali neke vrsta mesa kao što su salama, dimljeni mesni namaz ili soljeno i dimljeno meso zasad su tabu. Neprerađeno mlijeko i mliječni proizvodi te meki sir također mogu biti zaraženi listerijama. Zato izbjegavajte camambert, romadur i brie te kiselo mlijeko, ovčji sir, kozji sir, ricottu ili fetu.

Jaja bi se trebala jesti samo ako su dobro termički obrađena kako bi se spriječila zaraza salmonelom.

9. Neposredno nakon porođaja rodilja izgubi obično 5-6 kg, a do navršene prve godine života djeteta uz dojenje i normalnu aktivnost majka bi trebala postići težinu koju je imala prije trudnoće.

10. Jedite zdravo i pokušajte bazirati prehranu na integralnim namirnicama kao što su integralni kruh, tjestenina i riža te žitarice - bitno da je integralno jer takve namirnice sadrže beskrajno koristan vitamin B. Puno voća, povrća i kvalitetnih namirnica također su bit prehrane u trudnoći, naročito nakon prvog tromjesečja. Tu su i orašasti plodovi koji su izvrsna zamjena za grickalice. Bademi, lješnjaci, indijski oraščići ili sušeno voće - birajte i uživajte te jedite često, ali i umjereno.

Nikolina J/Artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Nutricionistički savjeti

 PregnantNutritionArticle2.jpg

 

Pravilna prehrana u trudnoći i adekvatan unos određenih nutrijenata neophodni su za zdrav razvoj bebe. Ono što kao trudnica jede glavni je izvor hrane koju beba dobiva. Zbog toga je izrazito važno da jedete i pijete zdravo, ali i raznoliko kako bi osigurali djetetu sve hranjive tvari potrebne za zdrav razvoj, kako u trbuhu, tako i nakon rođenja. Zbog toga birajte razne namirnice.

„Za zdravu trudnoću, ishrana majke mora biti balansirana i bogata nutrijentima, koji uključuju odgovarajuće količine proteina, ugljikohidrata i masnoća, kao i voća i povrća koji sadrže neophodne vitamine i minerale.“

Postoje mnoga pogrešna uvjerenja i mitovi kad je u pitanju prehrana tijekom trudnoće. Da, određene namirnice mogu ugroziti razvoj djeteta, a svaka buduća mama trebala bi znati o njima. No, jednako je važno usredotočiti se na hranu bogatu hranjivim tvarima i zdrave navike koje će vas i vašu bebu održati tijekom devet mjeseci.

Ovdje su 10 stvari koje je dobro i nije dobro raditi kad je u pitanju trudnoća.

1. Zdrava trudnica za zadovoljavanje svojih dodatnih metaboličkih potreba te za rast i razvoj svog djeteta treba 2200 do 2400 kalorija dnevno. Za trudnice koje moraju mirovati i ležati preporučuje se 1800 kalorija dnevno.

Prirast tjelesne težine u trudnoći bi trebao iznositi od 12 – 13 kg. Sav višak tjelesne težine je masno tkivo. Sve ono što trudnica prekomjerno pojede ne iskoristi se u mijeni tvari, već prelazi na veliko dijete i u njene rezerve masti.

2. Trudnica treba oko jedan gram bjelančevina na kg težine kao minimum, što dobiva sa 100 g mesa, kruhom, mlijekom i mliječnim prerađevinama. Ostatak kalorija valja priskrbiti ugljikohidratima (50-60%) i mastima (30-35%).

„Izlaganje visokim količinama masti modificira gensku ekspresiju jetre bebe, koja uzrokuje povećano stvaranje glukoze, što može izazvati ranu inzulinsku rezistenciju i dijabetes."

3. Prije začeća i u prvih šest tjedana trudnoće, nema nutrijenta vitalnijeg od folata (sintetički oblik je folna kiselina). Ovaj vitamin B može smanjiti rizik od defekata neuralne cijevi, kao što je spina bifida, za nevjerojatnih 70 posto. Možete dobiti dnevni minimum od 400 mikrograma (600 mikrograma se preporučuje u prvom tromjesečju) od graha i mahunarki, agruma i sokova, cjelovitih žitarica, tamnozelenog lisnatog povrća, peradi, svinjetine, ribe i školjaka, ali folat iz hrane nije tako dobro apsorbiran kao folna kiselina, pa je dobro uzeti i dodatak prehrani poput vitamina za svaki slučaj.

4. Za pravilan rast kostiju bebe, od minerala je izuzetno važan magnezij. Količina magnezija koja se uzima iz hrane u prvom tromjesečju, povezana je sa bebinom težinom, dužinom, i obujmom glave na rođenju. Vitamin A je potreban za zdravu kožu, sluznicu crijevnog trakta i pluća. U prva tri mjeseca, vaša beba obezbjeđuje lične zalihe vitamina A, pa je potrebno da konzumirate hranu u kojoj ga najviše ima: krumpir, mrkva, bundevu, špinat.

„Jedna od najvećih zabluda je da žena u drugom stanju treba da „jede za dvoje.“

5. Od iznimne važnosti je željezo. U toku trudnoće, količina krvi majke se udvostručuje, tako da je neophodan veći unos željeza kako bi se stvorilo dovoljno hemoglobina. Kod većine žena na početku trudnoće postoje dovoljne zalihe željeza koje zadovoljavaju povećane potrebe organizma, barem do trećeg ili četvrtog mjeseca trudnoće. Ukoliko su zalihe nedovoljne i majka postane anemična, postoji veći rizik od prijevremenog porođaja, male tjelesne mase bebe, umora, iritabilnosti i depresije u toku trudnoće.

Ukoliko se anemija javi kasnije u trudnoći, postoji rizik od gubitka veće količine krvi za vrijeme porođaja.

6. Alkohol i energetska pića trebali bi izbjegavati u širokom luku tijekom trudnoće. Redovita konzumacija alkohola može loše utjecati na kompletni razvoj djeteta, ali jednom tjedno možete si dopustiti manju čašu vina ili pive. Kavu i biljne čajeve također bi trebalo izbaciti, a ako baš ne možete bez toga, tada se zadržite na jednoj šalici dnevno ili posegnite za kavovinom - zamjenskom mješavinom. Slatkiši i slastice također nisu najbolji izbor u trudnoći jer sadrže previše šećera koji šteti vašem zdravlju. No, jasno je da ne možete potpuno bez slatkoga, ali zato posegnite za tamnom čokoladom.

7. Pijte puno tekućine – to vrijedi i ili pogotovo za buduće majke. Dvije litre mineralne vode bogate kalcijem bile bi optimalne za vaš organizam. Ne volite li mineralnu vodu, posegnite za voćnim sokovima s mineralnom vodom, biljnim i voćnim čajem ili bezalkoholnim pivom. Dodatni učinak: ako konzumirate punovrijedne namirnice i pijete puno tekućine, crijevo koje u trudnoći lako naginje tromosti, počinje dobro funkcionirati.

8. Strogo je zabranjeno sirovo ili samo djelomično obrađeno meso te sirova riba. Oni bi mogli sadržavati neke uzročnike bolesti kao što su toksoplazme i listerija. Zato u sljedećim mjesecima vrijedi pravilo: nema tartara, nema sushija – ali neke vrsta mesa kao što su salama, dimljeni mesni namaz ili soljeno i dimljeno meso zasad su tabu. Neprerađeno mlijeko i mliječni proizvodi te meki sir također mogu biti zaraženi listerijama. Zato izbjegavajte camambert, romadur i brie te kiselo mlijeko, ovčji sir, kozji sir, ricottu ili fetu.

Jaja bi se trebala jesti samo ako su dobro termički obrađena kako bi se spriječila zaraza salmonelom.

9. Neposredno nakon porođaja rodilja izgubi obično 5-6 kg, a do navršene prve godine života djeteta uz dojenje i normalnu aktivnost majka bi trebala postići težinu koju je imala prije trudnoće.

10. Jedite zdravo i pokušajte bazirati prehranu na integralnim namirnicama kao što su integralni kruh, tjestenina i riža te žitarice - bitno da je integralno jer takve namirnice sadrže beskrajno koristan vitamin B. Puno voća, povrća i kvalitetnih namirnica također su bit prehrane u trudnoći, naročito nakon prvog tromjesečja. Tu su i orašasti plodovi koji su izvrsna zamjena za grickalice. Bademi, lješnjaci, indijski oraščići ili sušeno voće - birajte i uživajte te jedite često, ali i umjereno.

Nikolina J/Artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više