Skupština Saveza općina i gradova Federacije BiH (SOGFBiH) na izbornoj sjednici održanoj u četvrtak u Čapljini razmatrala je stanje lokalnih financija, upozorila na potrebu pravednije raspodjele nadležnosti i sredstava između razina vlasti, te istaknula važnost jačanja jedinstva i depolitiziranog djelovanja među jedinicama lokalne samouprave.
Načelnik Općine Tešanj i predsjedatelj Skupštine SOGFBiH-a Suad Huskić kao važnu poruku s ovog skupa naglasio je jedinstvo lokalnih samouprava i odsustvo visokog stupnja politike ili politikanstva i u izboru i u funkcioniranju Saveza.
- Naime, u prethodne četiri godine ova organizacija djelovala je potpuno uravnoteženo bez političkih tenzija s vrlo visokim udjelom svih lokalnih zajednica u FBiH i u prvom redu nisu bili ni politički, nacionalni niti bili koji drugi odnosi, nego stvarni život građana. Kada je riječ o ekonomskoj situaciji u BiH i poziciji lokalne samouprave, u tom pogledu želim kazati da su općine u Federaciji manje zadužene nego općine u Republici Srpskoj. Postoji određeni manji broj općina koje imaju viši stupanj zaduženosti, ali bez obzira na to, u trenutnim okolnostima Vlada FBiH radila je na tome da se stupanj zaduženosti lokalnih samouprava može povećati i očekujemo da će u narednom periodu lokalne samouprave time imati veće mehanizme za financiranje vlastitih projekata ili da imaju izvor za sufinanciranje međunarodnih projekata koji će biti dostupni za lokalne samouprave - naglasio je Huskić.
Gradonačelnica Čapljine Iva Raguž mišljenja je kako je trenutno najveći problem zabrana raspolaganja državnom imovinom.
- Brojne investicije su stale, ti iznosi broje se u milijardama i mislim da bi nam to svima trebao biti alarm da se aktivno uključimo u rješavanje tog problema. Očekujem da će današnja rasprava biti konstruktivna - kazala je Raguž uoči sjednice.
Načelnik Općine Travnik i član Predsjedništva Skupštine SOGFBiH-a Kenan Dautović istaknuo je kako problema ima dosta, ali da Savez radi izvrstan posao.
- Činjenica je da u složenom političkom sistemu BiH onaj tko je bliže vatri diktira i tempo. Zakon o lokalnoj upravi i samoupravi trebao bi biti nadređen svim ostalim zakonima, a to nije slučaj. Događa se da viši nivoi vlasti redovno isporučuju dodatne obaveze lokalnoj samoupravi, a da pri tome to ne financiraju. U isto vrijeme uzimaju se ovlasti koje njima odgovaraju, a onda sama raspodjela novca u županijskom i federalnom proračunu nije pravična i već duže vremena se borimo za pravedniju raspodjelu jer građani nas adresiraju kad god je neki problem - kazao je Dautović.
Dodao je kako je jako važno da europski standardi počinju upravo u lokalnoj zajednici.
- Kroz naše prilagođavanje europskim standardima mi se zapravo približavamo Europskoj uniji, a da toga nismo ni svjesni i zato je izuzetno važno jačati Savez općina i gradova, boriti se za tu poziciju, a problema je zaista mnoštvo, od javnih nabavki, raspodjele proračuna do ovih zakona i ovlasti koje se ili uzimaju ili dodaju ovisno od toga što višim nivoima vlasti odgovara. Što se tiče zaduženosti Travnika, mi nismo zaduženi i tako je već godinama - kazao je Dautović.
Predsjednik Predsjedništva Skupštine SOGFBiH-a Mladen Mišurić-Ramljak kazao je kako postoji određen broj lokalnih zajednica koje i dandanas ne mogu donijeti proračun pa dolazi do sukoba između načelnika kao nositelja izvršne vlasti i općinskog vijeća koje donosi odluke.
- To je opet vezano za Zakon o proračunima i Zakon o načelima lokalne samouprave. To je jedan od najznačajnijih projekata koji nažalost zadnjih desetljeće i pol donošenja zakona o načelima lokalne samouprave, ni jedan zakon nije usklađen s tim zakonom, što nam otežava funkcioniranje i rad. U svakom slučaju, Savez radi mnogobrojne projekte u suradnji s međunarodnim institucijama, to su prije svega veleposlanstva Švicarske i Nizozemske, zatim Europska komosija sa sjedištem u BiH, s nevladinim sektorom, ali i ono što je najvažnije - poveznica između jedinica lokalne samouprave i viših razina vlasti, a to su županije i Federacija, pa čak i BiH - kazao je Mišurić-Ramljak.
Kada je u pitanju zaduženost jedinica lokalne samouprave, Mišurić-Ramljak naglasio je kako trenutno nema točnu informaciju o tome, ali i da se bilo koji ozbiljniji infrastrukturni projekt na području svake jedinice lokalne samouprave, općine ili grada ne može zamisliti bez kreditnog zaduženja.
Govoreći o problemima s kojima se susreću lokalne zajednice, direktorica Saveza općina i gradova FBiH Vesna Travljanin kazala je kako se najčešće spominju financiranje, Zakon o državnom zemljištu i Zakon o građevinskom zemljištu.
- Tu postoje mnogobrojni zaključci naših organa upravljanja upućeni prema višim nivoima vlasti i moram reći da zaista nemamo adekvatnog odaziva nadležnih ministarstava, Vlade, ni Parlamenta. Zbog činjenice da mi na lokalnom nivou dogovorimo ono što je u interesu svih jedinica lokalne samouprave neovisno od političke pripadnosti načelnika i gradonačelnika. Mislim da su u konačnici ti naši prijedlozi diskutirani i kvalitetni, ali vrlo često ne ugledaju svijetlo dana - kazala je Travljanin.
Naglasila je kako su tijekom posljednjeg usvajanja Proračuna za 2025. godinu uspjeli za 13 nerazvijenih općina osigurati određena sredstva.
- Mi smo tražili pet milijuna maraka, Komisija je predložila četiri, a Parlament je donio dva milijuna. I to je uspjeh jer su nam ove općine bile zahvalne. U svakom slučaju ima određenih pomaka - kazala je Travljanin.
U okviru tematskog dijela sudionici su se upoznali i s Federalnom novinskom agencijom (FENA) kao medijskom platformom za promociju dostignuća gradova i općina u FBiH, o čemu je govorio direktor navedene agencije Elvir Hadžiahmetović.
- Smatram da se dobre priče svakodnevno događaju na lokalnoj razini, ali i da se tim informacijama ne posvećuje dovoljno pažnje. Možda je vrijeme da se medijskim korisnicima počnu nuditi pozitivne priče, a uvjeren sam da su ljudi umorni od negativne energije. FENA je javna ustanova i nema potrebu za senzacionalizmom koji donosi zaradu. Agencijske vijesti su provjerene, istinite i pouzdane, zato ih koriste stotine korisnika naših servisa. Agencija je platforma za plasman vaših pozitivnih priča i zato vas pozivam da budemo partneri u kreiranju nove, realne slike, ne samo vaših lokalnih zajednica već i stvarne slike naše domovine koja je sigurno mnogo bolja nego se prikazuje u javnosti - kazao je Hadžiahmetović.
Ovim putem poslao je poziv općinama i gradovima da sve svoje pozitivne priče šalju prema Agenciji.
- Pokažite široj bh. javnosti da ste sposobni i uspješni kako bi kreirali jedno novo lice Bosne i Hercegovine. Novinari Federalne novinske agencije uvijek će vam biti na usluzi i nikada neće iznevjeriti vaše povjerenje jer ste vi institucije u vašim sredinama koje su birali građani, a mi svi radimo u njihovom interesu. Vaš rad se neće vidjeti samo u okvirima vaše lokalne zajednice već u cijeloj BiH, pa i šire. Pozitivne priče iz vaših općina i gradova doprijet će i do investitora koji će u vašim lokalnim zajednicama prepoznati i priliku za poslovanje što znači nova zapošljavanja i veći standard života. Pozivam vas da budemo partneri u kreiranju bolje BiH, a vi ste bolji dio Bosne i Hercegovine - kazao je Hadžiahmetović.
artinfo.ba