Predavanje na temu “1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva “, održano je u subotu u crkvi Sv. Duha u Kotoru u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) koje se na ovaj način uključilo u obilježavanju ove važne obljetnice.
U uvodnom dijelu prisutnima se obratio predsjednik HNV-a Zvonimir Deković i dr. sc. Miroslav Akmadža, ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest.
Vladavina kralja Tomislava označila je zlatna doba hrvatske povijesti, a dokaz njegove ''trajne prisutnosti među nama nije samo u povijesnim zapisima, već i u duhovnoj baštini ovog kraja, o čemu svjedoči naša baština od Kotora do Bara'', poručio je predsjednik HNV-a Zvonimir Deković.
''Neka nam ovo predavanje bude prilika da dublje spoznamo značaj kralja Tomislava i hrvatske baštine i da se na ovaj način odupremo fragmentiranju i zaboravu jer naša povijest i zaostavština još i danas nastavlja oblikovati naše živote'', kazao je Deković.
Ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest, Miroslav Akmadža istaknuo je da je godina u kojoj obilježavamo 1100 godina Hrvatskog kraljevstva vrlo značajna poveznica za jedan mali narod kao što su Hrvati, ali i da je 1100 godina povijesti kraljevstva značajna i za puno veće narode.
''Kada govorimo o kralju Tomislavu i ovim vremenima o kojima malo znamo, često idealiziramo pa čak i romantiziramo i mislimo da bila su to lijepa vremena, ne, bila su to jako teška vremena. To su isto bila vremena velikih ratova. Teška vremena i teški uvjeti za život. Nažalost, teška vremena su pratila hrvatski narod po cijelu povijest do dana današnjega. Činjenica je da tu povijest treba proučavati i mi se time bavimo, kao i da naša djeca trebaju poznavati svoju povijest'', poručio je Miroslav Akmadža.
Na temu ''Povijesni izvori i historigrafija o kralju Tomislavu'' predavanje je održao dr. sc. Gordan Ravančić iz Hrvatskoga instituta za povijest.
Podsjećamo, Hrvatski sabor proglasio je 2025. godinu ''Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva'' kao podsjetnik na bitne trenutke u povijesti hrvatskog naroda − godinu krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava kao i njegov spomen u pismu pape Ivana X. kojim je 925. godine sazvan Prvi splitski crkveni sabor − čime je Hrvatska postala samostalnim i priznatim kraljevstvom, što je imalo ključnu ulogu u oblikovanju hrvatskog nacionalnog identiteta i suverenosti, prenosi Hina.
Jednako tako, s početkom Hrvatskog Kraljevstva, koje je pripadalo zapadnom kršćanskom nasljeđu, na hrvatskim se prostorima pojavljuju prvi dokumentirani glasi o glagoljici i crkvenoslavenskom jeziku u bogoslužju, koji će u idućim stoljećima postati kulturnim i identitetskim obilježjem Hrvata.
''Godina obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva'' jedinstvena je prilika za isticanje bogate kulturne baštine hrvatskog naroda, uključujući hrvatski jezik, umjetnost i arhitekturu.
Predavanje na istu temu održat će se i u nedjelju 6. travnja u Baru.
artinfo.ba
