Ukupan obujam razmjene u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima Bosne i Hercegovine sa svijetom u prvih šest mjeseci ove godine dostigao je vrijednost od 3,26 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 10,6 posto u odnosu na isti period prethodne godine. To povećanje rezultat je, između ostalog, značajnog rasta robne razmjene, ali i viših cijena proizvoda uslijed inflacije.
Prema analizi Vanjskotrgovinske komore BiH, u prvom polugodištu razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda činila je 13,8 posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene BiH.
Promatrano količinski, ukupna razmjena u tom sektoru iznosila je 1,42 milijuna tona, što predstavlja povećanje od 0,7 posto u odnosu na isti period prošle godine (1,41 milijun tona). U periodu siječanj-lipanj ove godine, izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosio je 625 milijuna KM, što čini 7,2 posto ukupnog izvoza BiH, dok je uvoz iznosio 2,6 milijardi KM, odnosno 17,7 posto ukupnog uvoza BiH.
Takva struktura razmjene rezultirala je deficitom u ovom sektoru od oko dvije milijarde KM u prvih šest mjeseci ove godine.
Promatrano vrijednosno, izvoz je zabilježio rast od 13,7 posto, dok je količinski porastao za 7,2 posto u odnosu na isti period prethodne godine. S druge strane, vrijednost uvoza porasla je za 9,4 posto, dok je količinski uvoz blago smanjen za 0,9 posto. Pokrivenost uvoza izvozom u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 11,2 posto, što predstavlja pad od 1,7 posto u odnosu na isti period lani.
Europska unija predstavlja najvažnijeg vanjskotrgovinskog partnera BiH u oblasti razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Među državama članicama EU, Hrvatska se izdvaja kao najznačajniji partner u tom sektoru. U prvom polugodištu, BiH je najviše uvozila poljoprivredno-prehrambene proizvode iz Hrvatske (478 milijuna KM ili 26,3 posto ukupnog uvoza iz EU), zatim iz Slovenije (182 milijuna KM ili 6,9 posto), Italije (175 milijuna KM ili 6,6 posto), Njemačke (143 milijuna KM ili 5,4 posto) i Mađarske (140 milijuna KM ili 5,3 posto).
Najvažnija izvozna tržišta unutar EU za bh. poljoprivredno-prehrambene proizvode bila su: Hrvatska (115 milijuna KM ili 18,4 posto ukupnog izvoza), Slovenija (29 milijuna KM ili 4,6 posto), Italija (19 milijuna KM ili tri posto), Njemačka (17 milijuna KM ili 2,7 %) i Austrija (15 milijuna KM ili 2,4 posto).
Odmah nakon EU, po značaju vanjskotrgovinske razmjene u ovom sektoru slijede zemlje CEFTA-e, pri čemu je Srbija najvažniji partner BiH. Iz Srbije je u tom periodu uvezeno poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 694 milijuna KM (26,3 posto ukupnog uvoza).
Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH u CEFTA regiju bio je posebno izražen prema Srbiji (114 milijuna KM ili 18,3 posto ukupnog izvoza), Crnoj Gori (72,5 milijuna KM ili 11,6 posto).
-Analiza trgovinskog salda pokazuje da BiH ostvaruje suficit u razmjeni sa Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Kosovom, dok sa Srbijom bilježi značajan deficit u vrijednosti od čak 580 milijuna KM – dodaje se u analizi.
Među partnerima izvan EU i CEFTA-e, Turska zauzima posebno mjesto. BiH s tom zemljom ima potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini, što se ogleda i u ostvarenom trgovinskom suficitu. U prvih šest mjeseci ove godine, izvoz u Tursku je dostigao 98 milijuna KM (15,7 posto ukupnog izvoza), dok je uvoz iz Turske iznosio 93,2 milijuna KM (3,5 posto ukupnog uvoza), čime je ostvaren suficit od 4,8 milijuna KM. Pored Turske, značajniji trgovinski partneri su i Izrael, Švicarska, Sjedinjene Američke Države, Ekvador i Kina.
artinfo.ba
