Uz sjećanje na herojsku obranu „vrata središnje Bosne“ i provokacije onih koji se ne mire s porazom
Misom za poginule i umrle branitelje Domovinskog rata, mimohodom od uskopaljske župne crkve do spomen obilježja poginulim braniteljima ispred kojeg će biti položeni vijenci i upaljene svijeće nakon kojih je predviđeno druženje bivših pripadnika Brigade i njihovih gostiju, u ponedjeljak 04. kolovoza u Gornjem Vakufu- Uskoplju, u organizaciji Udruga proizašlih iz Domovinskog rata, bit će obilježena 33. obljetnica osnutka Brigade HVO-a „Dr. Ante Starčević“ i ostalih uskopaljskih postrojbi. Uz odavanje počasti poginulima i sjećanje na herojsku borbu pripadnika Brigade, obljetnica je prilika prisjetiti se okolnosti pod kojim je nastala Brigada te njezinog ratnog puta u kojem su, braneći svoje domove i obitelji pripadnici uskopaljske Brigade HVO-a obranili i „vrata središnje Bosne“ kako mnogi zbog njezinog zemljopisnog položaja nazivaju općinu Gornji Vakuf-Uskoplje. Također, pripadnici Brigade „Dr. Ante Starčević“ dali su važan doprinos obrani svojeg naroda u BiH i Hrvatskoj i prestanku oružanih sukoba. Brigada HVO-a „Dr. Ante Starčević“ u Uskoplju brojala je 1834 pripadnika, više od 140 ih je poginulo, preko 400 ranjeno.
Kad su u pitanju okolnosti ustroja uskopaljske Brigade HVO-a, one se značajno ne razlikuju od okolnosti u kojima su se i u drugim općinama u BiH u kojima su Hrvati činili značajan postotak stanovništva. Pod okriljem HDZ-a i u ovoj općini pripreme za obranu od srpskog agresora počinju izbijanjem rata u Hrvatskoj. Priliku za „vatreno krštenje“ hrvatski branitelji Uskoplja dobili su uskoro i to na kućnom pragu, na ratištima na crtama obrane prema Vojsci Republike Srpske, na Kupresu i u Bugojnu. I dok su hrvatski branitelji Uskoplja bili isključivo fokusirani na obranu od Vojske Republike Srpske, nakon stalnih provokacija plamen sukoba s Armijom BiH koji se u Uskoplje prenio iz Rame i Novog Travnika zapaljen je u lipnju 1992.godine. Opći napad na uskopaljsko-ramsko područje Armija BiH, pripadnici 305. i 317. brdsko-planinske brigade 3. Korpusa Armije R BiH iz Uskopaljske doline ali i Doboja i Foče, započinju u kolovozu 1993. Početkom kolovoza Armija R BiH koja je bila brojčano daleko nadmoćnija uspijeva zauzeti sela: Humac, Pavić Polje, potom već dio Hrasnice, Bistrice, Krupe i dijelom sela Vrse u kojemu su živjeli Hrvati. Brigadi HVO-a u pomoć pristižu i dragovoljci s ovog područja koji su Hrvatsku branili od srpske agresije kao pripadnici gardijskih brigada Hrvatske vojske, većinom 5. Gardiske brigade što je bio povod optužbama bošnjačke strane o miješanju Hrvatske u sukobe u BiH. S druge strane, dolazak ratnika iz islamskih zemalja kojih je bilo i na ovom području se sustavno prešućuje kao dio propagande kojom se i na ovom području godinama pokušavaju zamijeniti uloge agresora i žrtve, dio je sjećanja na ratni put Brigade kojeg su s nama podijeli bivši pripadnici. Mnogi od njihbore sa montiranim sudskim procesima kojima im se pokušava nametnuti krivnja za obranu svojih domova i obitelji.
Dijelom takvih nastojanja pripadnici uskopaljskih udruga doživljavaju postavljanje zastave Armije BiH iznad sela Ždrimci. Koordinacija braniteljskih udruga HVO HB Uskoplje najoštrije je osudila postavljanje jarbola sa zastavom Armije BiH na koti Kik iznad naseljenog mjesta Ždrimci kojeg smatraju krajnje neprimjerenim, provokativnim činom osobito jer visina jarbola znatno nadilazi okolnu šumu te vizualno dominira prostorom. Uz osudu, upućen i poziv na razgovor i dijalog kojim se, poručuju iz Udruga HVO-a, spriječile napetosti i provokacije i sačuvali mir i tolerancija na ovom području izgrađeni nakon krvavog rata.
Artinfo.ba
