Jedini način uspješnog funkcioniranja Federacije BiH je dijalog, uz donošenje odluka na temelju dogovora. Do sada, uz jednu iznimku preglasavanja, odnosi "trojke" i HDZ-a BiH su na zadovoljavajućoj razini, a upravo o ovoj, ali i ostalim temama iz političkog i društvenog života ekipa Večernjeg razgovarala je s Lidijom Bradara, predsjednicom Federacije BiH.

Večernji list: Jedno od važnijih pitanja odnosi se na izbor sudaca Ustavnog suda FBiH, a u tom kontekstu valja ukazati kako se danas (četvrtak) održava sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH s ovom temom na dnevnom redu. Kakva su vaša očekivanja?

- Na sjednici Doma naroda koja će se održati danas (četvrtak) nalaze se imenovanja dvoje sudaca Ustavnog suda. Prvo imenovanje je ono čija je procedura završena 2023. godine u siječnju, a riječ je o imenovanju suca Ustavnog suda iz reda hrvatskog naroda.

I ta je procedura sada na neki način došla na dnevni red. Tu se nalazi lista kandidata, pri čemu podsjećam kako nije postignuta suglasnost između tadašnjih predsjednika i potpredsjednika. Na listi su kandidati podijeljeni u skupine na osnovi bodovanja (odličan, vrlo dobar, dobar i zadovoljava), s tim što su poredani po abecednom redu. To je jedna lista, a druga lista je za izbor suca iz reda srpskog naroda po Ustavu, koja je došla od VSTV-a, gdje je na drugi način izvršeno bodovanje, odnosno kandidati su bodovani po ocjenama.

Iskoristila sam svoje ustavno pravo i predložila kandidata, odnosno donijela odluku o prijedlogu suca Ustavnog suda iz reda srpskog naroda koji je bio najbolje pozicioniran po ocjeni VSTV-a, te zatražila suglasnost od dvojice potpredsjednika.

Nažalost, nisam dobila suglasnost na tu odluku i u skladu s Ustavom listu sam poslala Domu naroda na odlučivanje. Nadam se da će ovaj dom, u skladu s Ustavom, iskoristiti svoje pravo i izabrati i suca iz reda hrvatskog i suca iz reda srpskog naroda.

Večernji list: Dakle, radi se o iznimno bitnom političkom pitanju, odnosno pitanju koje je vezano uz funkcioniranje Federacije u konačnici?

- Jako je važno popuniti Ustavni sud kako bi se moglo kompletirati Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa te raditi u punom kapacitetu.

Večernji list: Možete li dati općenitu ocjenu trenutačnih odnosa vladajućih stranaka u Federaciji? Funkcionira li to na zadovoljavajući način?

- Ova vlast je od prvog trenutka specifična jer, osim stranaka tzv. trojke, imamo još dvije stranke.

Zasad su ti odnosi poprilično korektni. Ide to na neki način, uz mnogo dogovora i kompromisa. Po mom sudu, pomalo sporo, ali u svakom slučaju, osim jednog preglasavanja, sve je do sada na neki način funkcioniralo. Puno se razgovaralo, puno se pitanja vraćalo na početak, na doradu. Uglavnom, postizali smo određene konsenzuse uz tu parlamentarnu većinu koja je već, kako znamo, poprilično tijesna. Jedini način da ova zemlja opstane jesu stalni razgovori, dogovori i kompromisi. I to je ono na čemu moramo inzistirati.

Večernji list: Moje iduće pitanje vezano je uz parlamentarnu većinu. Dakle, iako je tijesna, većina uspijeva opstati?

- Do sada je uspijevala opstati. Nadam se da će tako biti i ubuduće, unatoč svim izazovima i raznim pritiscima. S tim što moramo svi na neki način preuzimati veću odgovornost za sve što radimo i za sve što izgovorimo.

Večernji list: Jedna od važnih odluka koje su donesene u posljednjem razdoblju odnosi se na utvrđivanje visine minimalne plaće, a koja je, kao što smo vidjeli, izazvala brojne reakcije. Kakvo je vaše mišljenje o toj tematici?

- Zanimanje javnosti je očekivano i opravdano veliko te treba preispitivati i ovu i sve druge odluke vlasti, posebno one ekonomske koje se tiču gotovo svih. Ipak, licemjerno je koristiti ovu temu u dnevnopolitičke svrhe na zlonamjeran i neobjektivan pa, uostalom, i nestručan način, davati poluprovjerene i neprovjerene informacije te stvarati dodatnu bojazan u već opravdano zbunjenoj javnosti. Odluka je bila potrebna, ona je hrabra i sumnjam da je itko dobronamjeran ne podržava. Ipak, sama realizacija, način i termin njezina donošenja, posebno komunikacija s javnosti, mogli su biti bolji. Fiskalne reforme moraju biti takve da zadovolje i poslodavce, ali, u svakom slučaju, i da zaštite radnika. Vjerujem kako će Vlada, kao što je obećala, pripremiti set zakona koji će osigurati radniku bolji položaj i fiskalnu disciplinu, koja očito u našoj zemlji nije tako izražena, te da ćemo kroz fiskalizaciju, tako da ona bude provediva, moći osigurati da zaista imamo stvarnu sliku ekonomskih prilika u zemlji, da imamo što manje sive ekonomije i da možemo napraviti održive uvjete za gospodarstvo, ali isto tako privući nove investicije, zaštititi radnika i njegovo ljudsko dostojanstvo te pravo na život.

Nadam se da će ovo što je pokrenuto biti dorađeno u korist i radnika i poslodavaca, ali i održivosti sustava, te da će na koncu konačno pokrenuti potrebne procese izmjena zakonodavstva kada je gospodarstvo u pitanju.

Večernji list: Naravno, možda bi krajnji cilj bio smanjenje fiskalnog opterećenja, iako je to možda daleka tema?

- To nije daleka tema i o njoj se odavno raspravlja. Međutim, mi moramo uvesti fiskalnu disciplinu. Fiskalno rasterećenje je moguće, s tim što mislim da ono treba ići u nekoliko smjerova. Moramo razmisliti o diferenciranoj stopi, recimo poreza na dohodak, onda imate porez na dobit, a mi u zemlji uopće nemamo porez na dividendu.

Cijeli niz zakona morao bi biti promijenjen kako bismo postigli potpuni učinak reformi i kako bi svi socijalni partneri bili zadovoljni. Međutim, kako su podijeljene nadležnosti, moramo voditi računa da ne ugrozimo ni jedan segment funkcioniranja u Federaciji Bosne i Hercegovine, ni jednu općinu ili županiju. I, naravno, na koncu imati dovoljno "ruku" da sve to bude i usvojeno.

Večernji list: U kontekstu europskog puta zemlje situacija je takva da imamo izmjenu razdoblja napretka i zastoja. Međutim, sve to ide sporije od očekivanog. Kakvo je vaše gledište?

- Prilike u Bosni i Hercegovini uvijek su složene, kako u našim unutarnjim odnosima tako i u pogledu utjecaja vanjskih, odnosno stranih čimbenika na Bosnu i Hercegovinu i na donositelje odluka.

Europski put nema alternativu i to je bio i još uvijek jest naš jedini, ispravan put.

Međutim, koliko kod načelno postojao konsenzus o ovoj tezi, uvijek postoje neki događaji koji vas vrate nekoliko mjeseci unatrag i onda svaki put idemo ispočetka, bavimo se temama koje nas odmaknu od tog cilja i reformi koje su nam i bez njega istinski potrebne.

Smatram kako je prošle godine napravljen značajan napredak te vjerujem kako će biti nastavljen i u ovoj godini. Ključ je da se svi posvetimo svom poslu i svojim nadležnostima, uz uvažavanje temelja ove zemlje, te ostanemo otvoreni za kompromis tamo gdje je on potreban.

vecernji.ba