“Ne znam tko će ga naslijediti, ali ako želite da to bude netko iz Hrvatske, onda nemojte o tome puno pričati”, poručio je Milanović novinarima.
Bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović se u Varšavi sastala s predsjednikom Poljske, Andrzejem Dudom, koji je o susretu izvijestio na svom Twitter profilu, ne navodeći detalje.
Grabar Kitarović više ne obnaša niti jednu dužnost u ime RH, članica je Međunarodnog olimpijskog odbora, no nije poznato u kojem svojstvu je došla na sastanak s poljskim predsjednikom.
Skrivanje pojedinosti susreta potaknulo je novi val špekulacija kako se možda radi o lobiranju za mjesto glavne tajnice NATO saveza, za koje bi se bivša hrvatska predsjednica mogla kandidirati, piše dnevno.hr.
Trenutnom šefu NATO-a, Norvežaninu Jensu Stoltenbergu, mandat je zbog rata u Ukrajini produžen i trajat će do rujna 2023. Mnogi su diplomati rekli da je vrijeme da na čelnu poziciju NATO-a napokon dođe jedna žena, a kako je pisao francuski list Les Echos, u igri je čak šest kandidatkinja.
Spominjalo se šest kandidatkinja, Grabar Kitarović favoritkinja
Tako se pisalo o bivšoj šefici diplomacije EU Federici Mogherini, potpredsjednici belgijske vlade Sophie Wilmès, bivšoj britanskoj premijerki Theresi May, bivšoj estonskoj predsjednici Kersti Kaljulaid, bivšoj nizozemskoj ministrici obrane Jeanine Hennis-Plasschaert i bivšoj predsjednici Hrvatske, Kolindi Grabar Kitarović koja je, prema pisanju lista, glavna favoritkinja.
Politico je pisao kako se Grabar-Kitarović može pohvaliti jednim od najimpresivnijih životopisa među potencijalnim budućim šeficama NATO-a. Naime, karijeru je počela 1992., u Ministarstvu vanjskih poslova nakon čega je napredovala do mjesta pročelnice Odjela za Sjevernu Ameriku, 1997. je otišla u Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Kanadi na mjesto savjetnice, a potom i ministrice savjetnice i zamjenika šefa misije. 2003. godine izabrana je u Hrvatski sabor u 7. izbornoj jedinici. Iste godine prisegnula je na dužnost ministrice europskih integracija Republike Hrvatske, a potom 2005. na mjesto ministrice vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske i tu je dužnost obnašala do 2008. godine.
Grabar-Kitarović 2008. postaje veleposlanica Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama. Na dužnost pomoćnice glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju imenovana je 2011. i na toj dužnosti ostaje do 2014., kao prva žena u povijesti NATO-a koja je obnašala dužnost pomoćnice glavnog tajnika i najviše rangirana žena u NATO-u. Kao prva hrvatska predsjednica u povijesti hrvatske države, dužnost preuzima 15. veljače 2015. i obnaša mandat do 18. veljače 2020. U ožujku 2019. izabrana je za predsjednicu Vijeća žena svjetskih lidera.
Odbila odgovoriti na pitanje
Dužnost glavnog tajnika tradicionalno obnaša Europljanin, dok je najvišu vojnu poziciju NATO-a, vrhovnog savezničkog zapovjednika za Europu, uvijek obnašao američki vojni čelnik. U nedavnom intervjuu Grabar Kitarović je vješto zaobišla pitanje vidi li se kao nova glavna tajnica NATO saveza kazavši kako odabir novog vodstva obrambenog saveza treba biti temeljen na kvalifikacijama, a ne na spolu.
No, predsjednik Zoran Milanović je nakon nedavnog sastanka šefova država članica NATO-a, na kojem je sjedio i američki predsjednik Joe Biden, rekao da ne zna tko će naslijediti Stoltenberga, no poslao je i znakovitu poruku.
“Ne znam tko će ga naslijediti, ali ako želite da to bude netko iz Hrvatske, onda nemojte o tome puno pričati”, poručio je Milanović novinarima.
Podržava je i Plenković
O eventualnoj kandidaturi izjasnili su se i premijer i predsjednik i to još s pojavom prvih glasina prošle godine.
“Nije me ništa iznenadilo, imala je ugled, radila je u NATO-u, sigurno je jedna od onih koji su indicirani da to preuzmu. Drago mi je”, rekao je premijer Andrej Plenković i dodao da bi to odmah podržao.
“Očito je da se spekulira s nekim imenima, kao što se i ranije. Nemam u ovom trenutku nikakvih konkretnih saznanja i informacija koje bi bile relevantne da ih ja iznosim. Ako bi bilo tako, meni bi bilo drago. Ako dođemo u situaciju da bude realno, mi ćemo to podržati, učinit ćemo sve da se tako nešto na kraju dogodi”, rekao je tada premijer.
I predsjednik Zoran Milanović ne buni se takvoj ideji.
“Ne bih imao ništa protiv, ali to je za godinu dana. Draže mi je da je ona, ali polako. To bi bilo korisno za Hrvatsku. bi li bila dobra. bi, nadam se da bi. Možda je čak i prekvalificirana”, rekao je Milanović. I tada je apelirao da se o tome previše ne priča.
“To se ne pušta u javnost, to se radi u tišini. Ako želite nauditi. onda ćete puno pričati. Ako ju želite politi katranom, pričajte, ali to se ne radi, ima još vremena”, rekao je u srpnju prošle godine Milanović.
Dnevnik.ba
