Atif Ahmić iz Udruženja “16. april” rekao je da je za ubojstva 116 civila odgovaralo veoma malo osoba, odnosno jedna osoba po komandnoj odgovornosti i svega par počinitelja zločina u selu koje je od Viteza udaljeno nekoliko kilometara, ali da obitelji žrtava najviše brine činjenica da posmrtni ostaci svih stradalih iz ovog sela nisu pronađeni ni nakon 29 godina.

Ahmić je podsjetio da su nedavno u prostorijama Javnog komunalnog poduzeća “Gradska groblja Visoko” identificirani posmrtni ostaci devet žrtava iz Nadioka, zaseoka Ahmića, koji su ekshumirani 1998. na području Međina u Mostaru, kao i još dvije osobe iz busovačkog mjesta Kratine.

“Nadležni organi su prije 10-15 godina izlazili na teren, na lokaciju za koju su postojala saznanja da se tu nalaze posmrtni ostaci, ali nije pronađeno ništa. Tijela su premještena u Međine u Mostaru, i smatramo da nije normalno nositi posmrtne ostatke 200 kilometara”, kazao je Ahmić.

Prema njegovim riječima, pored devet nedavno identificiranih, traga se za posmrtnim ostacima još 19 stanovnika Ahmića, te su nedavno od nadležnih organa zatražili veći angažman.

“Ahmići nikada neće biti završeni sve dok ne pronađemo zadnji posmrtni ostatak nestale osobe s ovog područja. To je žalosno. Naše institucije su zatajile, a počinitelji zločina znaju gdje su koga ubili i zakopali, međutim nitko ne otkriva ništa, nastao je tajac. Mi znamo da njih nema, ali se nadam da ćemo naći posmrtne ostatke i zakopati ih dostojno čovjeku”, rekao je Ahmić.

Planirano je da, u sklopu manifestacije “Put istine i sjećanja”, ove godine dvije kolone – jedna iz Viteza, a druga iz Zenice – krenu prema središnjem spomen-obilježju u Ahmićima i polože cvijeće.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je osudio Darija Kordića na 25 godina zatvora zbog zločina počinjenih u srednjoj Bosni koji uključuju i Ahmiće, te Miroslava Bralu na 20 godina, dok je Vladimir Šantić osuđen na 18 godina, a Drago Josipović na 12 godina zatvora. Sud Bosne i Hercegovine je zbog zločina u Ahmićima osudio Paška Ljubičića na deset godina.

“U samo nekoliko sati 16. 4. 1993., oko 116 stanovnika Ahmića, sela u srednjoj Bosni, pobijeno je, uključujući i žene i djecu, a njih oko 24 je ranjeno; uništeno je 169 kuća i dvije džamije. Žrtve su bili Muslimani. Pretresno vijeće se, na osnovu dokaza koji su mu prezentirani u ovom predmetu, uvjerilo da se nije radilo o borbenoj operaciji. Radilo se upravo o dobro planiranom i dobro organiziranom ubijanju civila”, navodi se u haškoj presudi u predmetu “Kupreškić i ostali”.

Također 16.4., u Trusini kod Konjica će biti obilježena godišnjica zločina u kojem je ubijeno 15 civila i sedam pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), a četvero ranjeno, među kojima je bilo dvoje djece.

Fra Ivica Karatović je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) rekao da će ove godine obilježavanje zločina u Trusini biti simbolično zbog uskršnjeg vremena, te će biti upriličeno polaganje vijenaca i opijelo na spomeniku.

Prema njegovim riječima, ljudi su nekako tjeskobni, bila je pandemija, stanje je besparice, puno je stvari zbog kojih je ljudima teško i doći u Trusinu, ali da će doći oni koji su tu, koji se sjećaju svojih poginulih, kojima je tu rodbina.

“Bio je zločin, a Boga moliti da se nikome više nešto tako ne dogodi. Oni koji su izgubili svoje članove obitelji, oni najbolje znaju kako im je. Sudstvo neka radi svoje, može se donijeti stotine presuda, može stotinu ljudi biti privedeno pravdi, izgubljeno se ne može vratiti”, naveo je Karatović.

Sud BiH je zbog zločina u Trusini osudio Nihada Bojadžića na 15 godina zatvora, Edina Džeku na 13 godina, Nedžada Hodžića na 12 godina zatvora, Mensura Memića na deset, te Rasemu Handanović na pet i po godina zatvora.

Kazneni postupak se trenutno vodi protiv Zulfikara Ališpage, ali je predmet u fazi mirovanja zbog zdravstvenog stanja optuženog.

Potvrđen je identitet i braće Ćerimić, također iz mjesta Nadioci kod Viteza, Edina rođenog 1976. godine i njegovog tri godine mlađeg brata Elvedina (1979.).

“Nažalost, i to potvrđuje Udruženi zločinački poduhvat, da su civili ubijani ovdje 1993. godine, odvoženi u Mostar kako bi se prikrio taj zločin. Nažalost, kada su u pitanju te dvije porodice, mi više u Ahmićima nemamo tih obitelji. Obitelji Salkić i Ćerimić u Ahmićima više ne postoje. Te kompletne obitelji su iskorijenjene s ovih prostora”, izjavio je Husić.

Tajnik Udruženja “16. april Ahmići” Armin Ahmić rekao je da obilježavanje 29. godišnjice počinje okupljanjem sudionika u jutarnjim satima na središnjem Šehidskom mezarju u Vitezu.

“U deset sati je planiran polazak sudionika ‘Puta istine i sjećanja’ Vitez – Ahmići. U 11 sati je planirana komemoracija za vjerske zvanice i delegacije u školskom objektu u Ahmićima, a u 12 sati je planirano polaganje cvijeća i odavanje počasti žrtvama stravičnog zločina u Ahmićima. Za 13 sati je planiran vjerski program u Gornjoj džamiji”, kazao je Ahmić.

Podsjetio je da traže još 19 žrtava ubijenih 16. travnja 1993. godine u Ahmićima.

“Moramo kontinuirano prenositi poruku budućim generacijama da se strašni zločini nikada više i nikome ne dogode i ne ponove. Moramo tragati za istinom i graditi suživot, ali nikako ne smijemo zaboraviti 116 nedužnih ubijenih civila u Ahmićima”, poručio je Ahmić.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubojstva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakru, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.

Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u središnjoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima 16. travnja 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.

Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a “Džokeri”, bosanskog Hrvata Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora. Na slobodu je pušten nakon što je odslužio kaznu od osam godina i četiri mjeseca.

Detektor.ba