Svjedoci smo sve većeg iseljavanja stavnovništva tijekom posljednjih godina, ali nažalost znamo da trend iseljavanja još uvijek traje. Značajan broj stanovništva napušta svoje domove u potrazi za boljim životom u državama Europske unije, prije svega Austriji i Njemačkoj. Međutim i tu se stanje mijenja.
Od 1. srpnja hrvatski građani mogu se zapošljavati u Austriji bez radne dozvole. Austrija je bila jedina članica Europske unije koja je zadržala zabranu zapošljavanja za Hrvate punih sedam godina, koliko je vremena prošlo otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Otvaranje tržišta rada događa se za obje zemlje u bitno promijenjenim okolnostima, prenosi večernji.hr.
Austrija ima 3,8 milijuna zaposlenih, uključujući 800.000 koji nisu austrijski državljani. Prema službenim podatcima iz 2019. od toga je 35.000 Hrvata. Podataka o nedokumentiranim radnicima ili radnicima sa crnog tržišta nema, a nagađa se kako njihov broj nije velik, kaže za 24 sata Johannes Peyrl, stručnjak za integraciju i europski zakon pri Zavodu za zapošljavanje u Beču. Peyrlovo stajalište je kako ne postoje određena profesionalna područja koja bi Hrvatima u Austriji mogla olakšati uporište. Kaže da se to ne temelji na državljanstvu, već na kvalifikacijama. Rijetka su zanimanja, od kojih je možda policija specifičan slučaj, koja su rezervirana samo za Austrijance, prenosi kroativ.at
Socijalno pravo ili pravo naknade za nezaposlene
Prema EU zakonu je za naknadu u slučaju gubitka posla odgovorna posljednja zemlja zaposlenja. Dakle, ako Hrvat dođe u Austrijui još nije zaposlen, onda Hrvatska, ukoliko je tamo posljednje stanje zaposlenosti, ostaje zakonski odgovorna za naknadu za nezaposlene osobe, prema zakonodavstvu EU-a. Ukoliko je hrvatski državljanin, na primjer, radio u Austriji jedan dan, to je već drugačije. Tada bi Austrija bila odgovorna članica kao posljednja država zaposlenja. Tada bi se trebalo zbrojiti vremenski period u kojemu je osoba radila unutar EU, uključujući vrijeme iz Hrvatske.
U Austriji je potrebna jedna godina rada za ostvarivanje naknade za nezaposlene, a ako je osoba radila jednu godinu u Hrvatskoj i jedan tjedan u Austriji, onda ima pravo na naknadu za nezaposlene u Austriji (jer je puna godina rada u EU). To je potpuno neovisno o državljanstvu, isto bi vrijedilo i ako je Austrijanac radio u Hrvatskoj, a sada dolazi u Austriju. Općenito govoreći: nejednako postupanje na temelju državljanstva općenito nije moguće iz zakonske perspektive, zaključuje 24sata.
Najaktualniji poslovi koji se traže na Austrijskom tržištu
Ministrica za rad i socijalnu skrb Christine Aschbacher prošli tjedan je za 24 sata rekla kako je pandemija korona virusa transformirala tržište rada. Potrebni su specijalisti u smart factory-ju, artificial intelligence-u, auto- industriji, medicinskim inovacijama te educirani njegovatelji i njegovateljice.
Nije sve tako bajno
S druge pak strane, Njemačka je sve bliže odluci o tome hoće li produžiti važenje pravila o zapošljavanju niskokvalificirane radne snage sa zapadnog Balkana, pomoću koje su desetine tisuća radnika iz BiH našle posao u toj zemlji.
Pravilo je uvedeno 2016.godine i predviđeno je da važi do kraja ove godine, a uskoro bi njemačke političke stranke trebale odlučiti hoće li pravilo produžiti i nakon isteka ove godine.
Iako i dalje nema zvaničnih informacija, njemački mediji s dobrim kontaktima u njemačkim političkim krugovima tvrde da će pravilo biti produženo, ali da će biti uvedena godišnja kvota od 15.000 radnika iz svih zemalja zapadnog Balkana.
Njemački dnevnik "Welt am Sonntag", iako špekulira, je objavio članak u kojem tvrde da će Poslanički klub CDU-CSU, odnosno stranka iz koje dolazi kancelarka Angela Merkel, podršku produženju važenja ove uredbe uvjetovati uvođenjem kvote.
Kako je priopćeno iz Saveznog ministarstva za rad, koje je u portfelju SPD-a, kažu da je ograničenje moguće postići i bez uvođenja kvota. Prema nedavno objavljenim statističkim podacima, Njemačka je prošlog mjeseca imala čak 600.000 više nezaposlenih nego prethodne godine.
Međutim, mnogi ističu da naporni fizički poslovi na građevini i dalje ne privlače značajan broj Nijemaca uprkos povećanoj nezaposlenosti, a upravo na takvim ili sličnim poslovima zapošljavaju se niskokvalificirani radnici regije.
Osim toga, kako je pokazalo njemačko istraživanje, zapadni Balkan ima vješte zanatlije koji su potrebni Njemačkoj, jer njemačka nema dovoljno zidara, vodoinstalatera, električara, postolara i sličnih zanata, prenosi dnevniavaz.ba
Šušnjara T.
