O gospodarskim kretanjima u prošloj kao i planovima rada u novoj godini koji bi trebali rezultirati kvalitetnijim poslovnim okruženjem, u Večernjaku su razgovarali s Vjekoslavom Vukovićem, predsjednikom VTK BiH

VL: Kako biste ocijenili proteklu godinu kad su u pitanju gospodarska kretanja u BiH, posebno odnos uvoza i izvoza ?

Vuković: Budući da su gospodarska kretanja u BiH tijesno vezana za ekonomije i gospodarstva drugih zemalja, posebno EU na čija tržišta izvozimo preko 70 % roba, ekonomska događanja u tim zemljama odrazila su se i na BiH. Pad industrijske proizvodnje u Njemačkoj, promjene u talijanskoj fiskalnoj politici, uloga i utjecaj Brexita ali i određene političke odluke Kosova kojim smo izgubili 160 milijuna KM izvoza, odnosno jedno malo ali brzorastuće tržište za BiH. Sve se to reflektiralo na našu ekonomiju. Korisno je što smo uočili sve manjkavosti CEFTa sporazuma za čije izmjene se u suradnji sa Europskom komisijom zalažemo. Iako u 2019. bilježimo rast industrijske proizvodnje za 1,6 %. Nažalost, dio prerađivačke industrije je u padu. Uzimajući u obzir da smo se uspjeli obraniti od nametanja kvota za izvoz čelika i aluminija, te da zaustavljanjem proizvodnje u „Aluminiju“ također imamo pad u industrijskom sektoru, uspjeli smo održati cjelokupnu ekonomsku stabilnost.

VL: Kad govorimo u uvozu, svake godine naš šokira podatak o primjerice količini pitke vode koju uvozimo. Kako je to moguće s obzirom na potencijale koje BiH ima još uvijek kad je pitka voda u pitanju?

Vuković: Uvoz pitke vode dobar je primjer kako veliki koncerni kompenzacijskim pristupom u plaćanju roba na tržište BiH plasiraju svoje proizvode, dok mi ne koristimo vlastite potencijale. BiH koja obiluje ovim resursom potrebno je promoviranje domaćih brendova, te zajednički nastupanje na inozemnim tržištima.

VL: Što je s proizvodnjom hrane, što nam je kočnica kad je u pitanju izvoz na trište zemalja članica Europske unije?

Vuković: Usuglašavanje propisa o sigurnosti proizvoda, najveća je kočnica plasmanu mnogih naših proizvoda na tržište EU. Iako smo ostvarili napredak kada je u pitanju usvajanje propisa značajnih za sigurnost hrane , još uvijek nsmo stvorili pretpostavke za izvoz crvenog mesa u EU. Za to je potrebno usuglasiti propise o sigurnosti proizvoda i njihove provedbe, odnosno razviti sustav kvalitete i tijela za ocjenu usklađenosti proizvoda (akreditirane laboratorije).Nažalost, niti jedan tehnički propis BiH koji regulira sigurnost industrijskih proizvoda nije donesen u predviđenim rokovima, zbog čega zaostajemo za zemljama u regiji. Nadamo se kako će novo Vijeće ministara BiH čiji čelnici su najavili kako će u središtu njihova rada biti gospodarstvo, krenuti od usuglašavanja ovih sigurnosno tehničkih

standarda, odnosno donošenja provedbenih propisa, te tako osigurati i izvoz mesa na tržište EU, te drugih elektro i metalnih proizvoda.

VL: Što su po Vama izvozni potencijali koje BiH još uvijek ne koristi ili barem ne u mjeri u kojoj bi mogla?

Vuković: Mi smo zemlja bogata prirodnim resursima u kojoj se u velikim količinama proizvodi i električna energija, i drugi energenti. Turizam je naš izvozni proizvod koji je u protekloj godini zabilježio pet milijuna noćenja, te se nametnuo kao brzorastuća gospodarska grana koju možemo još bolje iskoristiti.

VL: Koja je to najbrže rastuća gospodarska grana u BiH, kako institucije vlasti mogu pomoći njezinom dodatnom razvoju?

Vuković: To je svakako i IT sektor koji upošljava oko 16 tisuća djelatnika, od kojih je najveći dio njih u novim startup tvrtkama. No, ovdje se mora imati sluha i poticaja za inovacije, start up kompanije, te ih određeno vrijeme promatrati i pustiti da se razviju.

VL: Odlazak iz BiH radne snage postaje sve veći problem gospodarstvu BiH koje je u potrazi za sve više profila zanimanja. Kako zadržati kvalitetnu radnu snagu koju još uvijek imamo?

Vuković: Moramo biti svjesni da jeftina radna snaga nije nikakava komparativna prednost za velike businesse. Mi trebamo biti zemlja kvalitetne i obrazovane radne snage, ali i pokazati spremnost da prekvalifikacijama i dodatnom edukacijom u skladu sa suvremeneim tržišnim izazovima, dobijemo radnu snagu koja će biti naš potencijal. Tu istu radnu snagu treba adekvatno platiti, a jedan od načina je rasteretiti poslodavca te određena davanja koja imaju usmjeriti u plaće radnika. Trenutačno probleme imamo u transportnom sektoru gdje ostajemo bez vozača. Posljedica je poskupljenje trasportnih usluga, a ujedno i svih ostalih. Ohrabruje presuda Ustavnog Suda FBiH po kojoj se može raditi i nakon stečene mirovine, što otvara prostor da jedan dio uposlenika i dalje radi, vodeći računa o opterećenjima u ovom sektoru koja su iznimno visoka. Po jednom transportnim i priključnom vozilu se na razini godine plaća preko 5000 KM raznih davanja, utemeljenih od zakona do općinskih pristojbi, što na žalost dovodi do odlaska vozača u druge zemlje.

VL: Treba li se sustav obrazovanja više prilagoditi gospodarstvu, kako pokrenuti te promjene?

Vuković: Kvalitetan uposlenik mora biti adekvatno obrazovan, a kad su promjene u pitanju, svi smo pozvani dati svoj doprinos. VTK godišnje nudi preko 40 različitih vidova edukacije s naglaskom na potrebe realnog sektora. To je naš potencijal, a ujedno doprinos razvoju kvalitetne poslove zajednice.

VL: Koje aktivnosti VTK biste izdvojili na planu poticanja izvoza, ali i osiguranja što boljeg ambijenta poslovanja izvoznicima?

Vuković: VTK je u suradnji s komorama u regiji kao i šire, potakla mnoge inicijative, od prilagodbe uvoznih dokumenata, pojednostavljivanja procedura prijevoza roba, aktivnog sudjelovanja u CEFTa, EUROKOMORI, Komorskom investoicijskom forumu, kontrole izvoznih proizvoda, pa sve do sajmova i gospodarskih foruma kojima otvaramo nova tržišta. Prošle godine smo bh. gospodarstvo predstavili kroz više 20 sajmova na razini te desetke gospodarskih foruma. Pozitivni primjeri su gospodarski

forum za turizam u Jordanu, Gospodarski forum metalske i elektro industrije u Minhenu koji su se pokazali iznimno uspješnim što očekujemo i od nadolazećeg sajma za drvoprerađivačku industriju u Crnoj Gori. Pored sajmova, Komora aktivno radi i na procesima digitalizacije poslovanja i komorskih usluga kao i skraćivanja postupaka naplate potraživanja u dugotrajnim sudskim postupcima, nudeći usluge arbitraže kao i nekih rugih inovacija u ovom segmentu.

VL: Kakve planove VTK ima u ovoj godini?

Vuković: U novu godinu smo ušli s vrlo ambicioznim program rada kojim predvidja nove komorske usluge ali i medijsku strategiju kojom bi dopustila aktivno uključenje 24 Asocijacije u artikuliranje problema u gospodarskom poslovanju. Konačan je cilj adekvano angažiranje u izgradnji pozitivnog poslovnog ambijenta u suradnji s tijelima vlasti. Ukratko, inzistirat ćemo na sinergiji gospodarstva, komorskog sustava i tijela vlasti, jer VTK je u cjelosti posvećena promoviranju izvoza iz BiH, cjelokupnosti razvoja gospodarstva u BiH, kao i izgradnji pozitivnog imidža zemlje.