Lidija Bradara, predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH i članica Predsjedništva HNS-a BiH za Dnevnik.ba govorila je o izmjenama Izbornog zakona BiH, ostanku HDZ-a 1990 u HNS-u BiH, funkcioniranju koalicije HDZ BiH - SDA, inicijativa Kluba hrvatskih izaslanika u Domu naroda i stanju u Županiji Središnja Bosna gdje je zastupnica u Saboru.

Dnevnik.ba/ Gloria Lujanović

Bradara je komentirajući međustranačke odnose u HNS-u BiH kazala kako hrvatska politička zajednica u BiH nikada ne smije zaboravili zašto je uopće uspostavljen HNS BiH.
HNS BiH okvir opstanka Hrvata u BiH

"Ne smijemo zaboraviti, nitko od nas osobno a ni stranaka koje su dijelom HNS-a BiH, kada je, gdje i zašto uopće nastao HNS. Trenutačno je to jedini okvir i bit će dokle god Hrvati u BiH ne ostvare puno jednakopravnost u odnosu na druga dva naroda", smatra Bradara i dodaje kako je "jedinstvo Hrvata nužno osobito sada kada nam prijeti politički nestanak".

"Moramo graditi pluralnu političku i demokratsku zajednicu, a sve je to moguće tek kada se izborimo za izmjene Izbornog zakona BiH koji će nam garantirati da se volja našeg naroda neće gaziti, do tad će HNS BiH jedini okvir opstanka", tvrdi Bradara.

Dodala je i kako "političko Sarajevo i dalje želi, ne samo da može, birati Hrvatima predstavnike u vlasti".

"U Domu naroda Parlamenta FBiH oslikava se istinska izborna volja birača, ali i inženjering koji se provodi zahvaljujući ovakvim odredbama Izbornog zakona BiH. Dio Kluba hrvatskih izaslanika izabran je ponovno bošnjačkim glasovima", navela je Bradara.

Iako je Ustavni sud BiH nedavno presudio kako su odredbe Izbornog zakona o izboru izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH neustavne, te kroz presudu obrazložio da je načelo konstitutivnosti natkrovljujuće načelo Ustava BiH, dogovora oko izmjena Izbornog zakona između HDZ-a BiH i SDA, još uvijek nema.

Bošnjačka elita želi trećinu u Klubu Hrvata

"Težnja bošnjačke političke elite u Klubu hrvatskih izaslanika jest osigurati jednu trećinu ili, šest 'ruku', što je dovoljno kako bi legitimno izabrani Hrvati bili preglasani", jer jedna trećina može predložiti i predsjednika Federacije“ izjavila je Bradara.

Tvrdi i kako će se Opći izbori 2018. moći održati, no da rezultati neće moći biti implementirani ukoliko se ne ispoštuju presude Ustavnog suda BiH, koje bi, kako tvrdi, "za sve trebale biti obvezujuće".

Upitno formiranje vlasti

"Nećemo moći popuniti Dom naroda Parlamenta FBiH, izabrati predsjednika i potpredsjednike FBiH, pa tako ni Vladu FBiH, a ni Vijeće ministara BiH", izjavila je Bradara.
Bradara tvrdi kako medijsko Sarajevo izmjene Izbornog zakona BiH tretira kao "ispunjavanje želja HDZ-u".

"Medijsko Sarajevo i bošnjačka elita tvrde kako neće ispunjavati želje HDZ-a vezane za izmjene Izbornog zakona, to nije pitanje želja političkih stranaka nego obvezujućih presuda Ustavnog suda BiH, najveći 'patrioti' ne poštuju institucije države", tvrdi Bradara.

Dodala je i kako se presude Ustavnog suda BiH "selektivno tumače i odobravaju", a najbolji primjer toga su, kazala je, "presuda o Danu RS-a i po Ljubićevoj apelaciji".

Komentirajući stanje u Domu naroda FBiH na čijem je čelu, Bradara je kazala, kako "najveći zastoj u radu prouzrokuju stalne vještačke političke krize a ne zakoni s podijeljenim i(li) zajedničkim nadležnostima".

"Proces 'razvlašćivanja' županija traje dugo, čak od prvog dana uspostave Federacije BiH što se odražava i danas, kada imamo na stotine zakona s podijeljenim ili zajedničkim nadležnostima, to vraćamo u županijske skupštine kako bismo spriječili dekonstituiranje županija kao jedinih kategorija gdje Hrvati uspijevaju osigurati 'kakvu takvu ravnopravnost'", izjavila je Bradara.

Navela je i kako "nijedan zakon nije donesen bez rasprava u županijskim skupštinama odnosno konzultacija s županijskim vladama".

Amandmani iz braniteljskog seta čekaju Zastupnički dom PFBiH

Razgovarajući o setu braniteljskih zakona Bradara ističe kako se „uspjelo vratiti u prava i pripadnike HVO-a, odnosno zaustaviti dijelom proces kriminaliziranja i diskreditiranja pripadnike istog. Važni su i izglasani amandmani na određene zakone o braniteljima, a o njihovim učinicima koji će se odnositi na brojne pripadnike HVO-a moći ćemo pričati nakon zasjedanja Zastupničkog koji se o njima mora izjasniti. Ishod je teško predvidjeti jer hrvatski zastupnici , jednostavno, 'nemaju dovoljno ruku' da bismo bili sigurni u prolazak“, smatra Bradara.

Izetbegović kupuje socijalni mir

Bradara tvrdi i kako "Izetbegović i njegova SDA kupuju socijalni mir i kroz zakone socijalne naravi ostvaruju predizborno obećanje o 100 tisuća radnih mjesta".

"SDA predlaže ulazak u pravo za nekoliko tisuća pripadnika Armije BiH, uvezivanje staža za desetine radnika propalih tvornica, tu su i volonteri, pripravnici, baš kao i zakon o Mirovinskom osiguranju, kada se sve to zbroji, moguće je doći do tog slavnog broja", tvrdi Bradara.

Navodi i kako je uvođenje novih socijalnih kategorija "dijelom zaustavljeno zbog jasnih instrukcija iz MMF- ,te da novih izdvajanja ne može biti.

U Bosni živi više Hrvata nego u Hercegovini

Govoreći o jednakopravnosti Hrvati u BiH, Bradara je istaknula kako je za rješenje tog pitanja "najvažniji prostor Središnje Bosne".

"Središnja Bosna, Žepče, Posavina, Zenica, Tuzla, Republika Srpska, više Hrvata i dalje živi u središnjem i sjevernom dijelu BiH nego u samoj Hercegovini, usprkos ogromnim ratnim gubicima koje su ovi prostori pretrpjeli i nemamo ih pravo zanemariti ", smatra Bradara. Podsjetila je i na projekt „zrcala“, odnosno, “prije intervencija OHR-a na Ustav FBiH, HNŽ i ŽSB su bile županije s posebnim režimom koje su premda mješovite, svojim narodima i građanima jamčile jednakopravnost“.

"Moramo osigurati ravnopravnost Hrvata na području cijele BiH, minimalnu individualnu i kolektivnu zastupljenost, da Hrvati u Bugojnu imaju jednaka prava kao Bošnjaci u Stocu", rekla je Bradara.

Najveću cijenu OHR-ovih intervencija platili Hrvati Središnje Bosne

Budući da je i zastupnica u Saboru Županije Središnja Bosna, Bradara je istaknula kako je "nužno mijenjati Ustav Županije Središnja Bosna, pravilnike i poslovnike o Vladi ŽSB kako bi jednakopravnost svih građana i naroda bila zagarantirana i kako većinski narod onom malobrojnijem ne bi imao mogućnost birati predstavnike".

Mostar treba biti uređen kao Travnik

"Mostar treba biti uređen kao Travnik, ili Travnik kao Mostar, ta dva grada nemoguće je odvojiti iako se pitanje preustroja Travnika u grad neprestano negira i relativizira", izjavila je Bradara.

Govoreći o Središnjoj Bosni, Bradara tvrdi, kako to više nije "županija slučaj".

"Nakon dugog razdoblja mi smo stabilan politički i ekonomski prostor, a budući da smo srce BiH, ako kod nas izostane dijalog i kompromis, incidenti i konflikti dolaze brzo kao neminovnosti takvih ponašanja" jer, kako navodi, "bez Središnje Bosne nema BiH".

Komentirajući izjave Bakira Izetbegovića kako je "Herceg Bosna bila neugodna za Bošnjake u Središnjoj Bosni", Bradara je istaknula, kako bi "mlađi Izetbegović trebao pročitati sve ugovore i mirovne pregovore koje je njegov pokojni otac potpisivao, pa se prisjetiti da je Herceg Bosna dio Federacije, da zakoni HRHB vrijede i da su utkani u Federaciju BiH".

Navela je i kako bošnjačka politička elita Federaciju BiH vidi kao dominantno bošnjački entitet.

"Prema njihovim potezima, Hrvati bi u Federaciji BiH trebalo biti neki fikus, primjerice, Izetbegovićeve izjave o tome da su šahovnice neprihvatljive u Središnjoj Bosni, to je grb hrvatskog naroda u BiH, pa tako i u Središnjoj Bosni", smatra Bradara.

Hrvati Središnje Bosne prvi procesuirani u Haagu

Komentirajući navode političkog Sarajeva kako će presuda hercegbosanskoj šestorci odrediti budućnost Hrvata u BiH, Bradara je podsjetila, kako su Hrvati Središnje Bosne prvi procesuirani pred Haaškim tribunalom.

"Naša regija je prva stradala, Središnja Bosna bila je u potpunom okruženju, kad čujem Izetbegovića i njegove istomišljenike, pomislim da smo mi u ratu bili neki 'supermeni' koji su izmeđa dominantna bošnjačka prostora, uspjeli protjerati stanovništvo i osvojiti teritorij. Jasno je, vidimo i danas, da srednjobosanski HVO nije osvojio centimetar novog prostora, nego da je branio vlastite domove i nažalost brojne izgubio tako da se etnička slika pojedinih općina nepovratno izgubila. O sustavnom povratku u Bugojno, Fojnicu, Travnik, Hrvati mogu samo sanjati“, zaključila je Bradara.

artinfo.ba | preuzeto s portala dnevnik.ba