I ove mlade nedjelje u Deževicama se okupilo mnoštvo vjernika.

Iako radovi na obnovi svetišta nakon listopadskih poplava još traju, vjernici i turisti dolaze u ovo svetište u općini Kreševo.

Uspomena na boravak svetog Jakova Markijskog u Deževicama ostala je pozitivna, trajna i jaka, pa je stoga 1899. godine, kad je župa Deževice obnovljena, sveti Jakov Markijski proglašen pomoćnim zaštitnikom Župe.

Na oko 200 metara od sela, idući ka Kolovojima, nalazi se špilja nepoznate dubine u kojoj je, po predaji, obitavao Jakov Markijski. Po unutarnjem obliku špilje, očito je da su u njoj, ako se uopće radi o špilji, a ne o starom rudarskom radu, vršeni, među ostalim, i estetski usmjereni zahvati. Naime, svod špilje na pojedinom dijelovima je glatko zaobljen, što, s obzirom na asketska načela Jakova Markijskog, može upućivati na to da je on tu doista neko vrijeme obitavao. Narod već stoljećima to mjesto zove Voda svetog Jakova ili Vrelo svetog Jakova, a voda koja se u svako doba godine nalazi u špilji (ali ne ističe iz nje, mada je razina, ovisno o godišnjim dobima, različita) smatra se čudotvornom, pa mnogi katolici, posebno za proslave blagdana Gospe Snježne, zaštitnice župe, dolaze u špilju. Mnogi se umivaju u toj vodi, a voda se u bocama nosi kući.

Prostor oko špilje ograđen je i uređen neposredno prije posljednjeg rata, zalaganjem župljana i tadašnjeg deževičkog župnika, don Danijela Jakovljevića, a tada je uvedeno i pravilo da se sveta misa, svake mlade nedjelje od proljeća do jeseni, govori ispred špilje.

artinfo.ba