U siječnju ove godine Irma Antonia Plavčić, suradnica portala visoko.co.ba, uradila je ekskluzivni intervju sa liderom Narodne stranke koji je postao najmlađi europski vođa. Aktualni ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz proglasio je pobjedu na vanrednim parlamentarnim izborima i sasvim je izvjesno da će postati novi savezni kancelar.

Intervju od 31. siječnja 2017. godine koji je Sebastian Kurz ekskluzivno dao za portal visoko.co.ba zbog aktuelnosti objavljujemo u cijelosti.

"I dok je 2011. godine odlučio prekinuti studij prava kako bi se intenzivnije posvetio politici, Sebastian Kurz zasigurno nije mogao ni pomisliti da će kroz pet godina postati vodeće lice austrijske političke scene i jedan o glavnih kandidata za predsjednika Austrijske narodne stranke. 2013. godine na parlamentarnim izborima u Austriji Kurz je dobio najveći broj direktnih glasova nego iko drugi na izborima te je u decembru iste godine imenovan saveznim ministrom za vanjske poslove a čiji se portfolio na zahtjev Kurza proširio i na polje socijalnih integracija. Već u prvoj godini svoga mandata Kurz predsjedava Komitetom ministara Vijeća Europe a kako bi naglasio kontinuitet austrijske podrške proširenju Unije, svoj prvi službeni posjet je iskoristio za posjetu Hrvatskoj. U augustu 2016. Kurz predlaže Zakon o integracijama koji će ove godine ići na glasanje a koji između ostalog predviđa zabranu nošenja burke na javnim mjestima te odrađivanje društveno odgovornih poslova u prvoj godini integrisanja. U 2017. godini Austrija je preuzela predsjedavanje OSCE-om što će Sebastian Kurz kao predsjedavajući maksimalno iskoristiti kako bi nastavio borbu protiv radikalizacije.

Sebastian Kurz ekskluzivno za visoko.co.ba govori o integracijama, odnosu Austrije i BiH te borbi protiv radikalizacije.

PLAVČIĆ: Sigurnosna situacija u Europi je posljednjih godina narušena. Pored mladih koji odlaze u „sveti rat“, vala migranata koji dolaze preko balkanske rute te terorističkih napada ljudi se ne osjećaju više sigurno. Je li njihov strah opravdan i kako im povratiti osjećaj sigurnosti?

KURZ: 2016. bila je obilježena velikim izazovima – od izbjegličke krize, priliva ljudi u Europi te terorizma u svijetu. Razumljivo, mnogi Austrijanci koji se brinu zbog trenutnih događaja osjećaju nesigurnost. Shvaćamo te brige i strahove vrlo ozbiljno i činimo sve kako bismo se na najbolji mogući način s time nosili u Austriji i Europi. Jasno je da se broj od gotovo 90.000 zahtjeva za azilom u Austriji više ne smije ponoviti. Moramo smanjiti priliv, više ulagati u pomoć na licu mjesta kako bismo ublažili pritisak migracija te one koji ostaju kod nas čim prije integrisati. Istovremeno je potrebna odlučujuća zajednička borba protiv terorizma i radikalizacije što je također jedan od akcenata austrijskog predsjedavanja OSCE-om u 2017. Za vrijeme predsjedavanja OSCE-om u 2017. također želimo dati doprinos smirivanju vojnih sukoba i povećanom gubitku povjerenja među državama, te otvoriti dijalog prema građanima, državnim institucijama i organizacijama. Povećana sigurnost se može postići samo kroz više povjerenja.

PLAVČIĆ: Na koji način se Austrija bori kako se mladi ne bi priključili ISIS-u? Jeste li zadovoljni saradnjom sigurnosnih agencija i državnih institucija?

KURZ: Za Austriju kao partnera u globalnoj koaliciji protiv ISIS-a je važan uslov da se postupa ne samo vojno protiv ISIS-ovog barbarizma u Siriji i Iraku nego i da u našem društvu interveniše čak i policija protiv bilo kojeg oblika radikalizacije. Kao ministar integracija smatram svojim temeljnim zadatkom da sve učinim kako do radikalizacije i džihadizma uopšte ne bi došlo. Stoga treba pomoću kampanja podizati svijest u islamskim društvima, molitvenim prostorima i džamijama te učiti mlade da džihadizam nije igra nego ozbiljna stvar pa čak i kazneno djelo.

PLAVČIĆ: Budžet za bilateralnu razvojnu saradnju u Ministarstvu vanjskih poslova će se ove godine uduplati sa 77 na 154 miliona eura. Na šta konkretno će taj novac biti usmjeren?

KURZ: Prvenstveno nam je pri bilateralnoj razvojnoj saradnji važno na licu mjesta da pomognemo kako bismo ublažili migracijski pritisak. Pri tome stvaramo mogućnosti za lokalno stanovništvo, na primjer kroz mogućnost privređivanja ili obrazovanja. U budućnosti ćemo započeti sa više određenih programa za reintegraciju povratnika i raseljenih osoba u svoje matične zemlje.

PLAVČIĆ: Kao ministar vanjskih poslova ste već nekoliko puta bili u službenom posjetu BiH. Vaši posjeti su uvijek u medijima pozitivno ocijenjeni. Koji konkretni koraci u saradnji Republike Austrije i Bosne i Hercegovine su već poduzeti a koji su naredni?

KURZ: Austrija nije samo sa BiH povezana istorijski i kulturološki nego i ljudski. Više od 200.00 ljudi sa bosanskim korijenima danas živi u Austriji gdje su postali važan dio društva. Istovremeno postoji i veoma dobra privredna saradnja; trgovniski obim između ove dvije zemlje iznosi oko 1 milijarde eura a Austrija je sa 1,3, milijarde eura najveći strani investitor u BiH. Pored izuzetnih bilateralnih odnosa između Austrije i Bosne i Hercegovine, Austrija dosljedno podržava BiH na njenom putu u Europsku uniju. Tome u prilog ide i bilateralni akcioni plan koji sam dogovorio sa Igorom Crnadkom za 2017. godinu a koji sadrži veoma konkretne korake kako Austrija može pomoći BiH na njenom EU putu.

PLAVČIĆ: Jeste li zadovoljni integracijom Bosanaca i Hercegovaca koji su novu domovinu našli u Austriji nakon posljednjeg rata?

KURZ: 200.000 ljudi sa bosanskim korijenima živi u Austriji gdje su postali bitan dio našeg društva. Mnogi od njih su i angažovani pri projektu „Zajedno: Austrija“ koji sam inicirao 2011. godine za pozitivan suživot u našoj zemlji. Koliko je uspješna integracija bila i koliko su raznovrsni kontakti danas najbolje pokazuje zajednička austrijsko-bosanska kulturna godina 2016. Sa mnogim događajima u obje zemlje smo pokazali koliko je uska i raznovrsna veza između naše dvije zemlje.

PLAVČIĆ: BiH je imala lokalne izbore 2. oktobra 2016. Nakon što su izbori u Stocu prekinuti zbog izbijanja tuče, nepravilnosti uočene u Srebrenici te u Mostaru isti već preko 7 godina nisu održani, kakav signal šaljemo EU ako nisamo u stanju organizovati izbore bez problema niti garantovati sigurnost onima koji javno izražavaju svoje stavove a za uzvrat dobijaju prijetnje što je bio slučaj i u Visokom za vrijeme predizborne kampanje?

KURZ: Redovno održavanje izbora je bitan element u funkcionirajućoj demokratiji. U svakom sistemu postoje mogućnosti za poboljšanje. Želim posebno uputiti na preporuke Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), koji pri svojim misijama nadgledanja izbornog procesa izražva preporuke za cijeli izborni proces. To onda nadležne institucije trebaju i provesti. Na lokalnim izborima 2. oktobra prošle godine Vijeće Europske unije je istaklo kako su izbori uglavnom protekli uredno. U isto vrijeme Vijeće je pozvalo da vlasti Bosne i Hercegovine istraže nastale nepravilnosti i izolirane incidenate nasilja. Mi ćemo i dalje pratiti koji su koraci poduzeti."

artinfo.ba | preuzeto s portala visoko.co.ba