× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Prva u BiH

850871226_1765224078071385_8422192048117989495_n.jpg

Sustavni napadi na blaženog Alojzija Stepinca  tumače se i kao nagovještaj skore kanonizacije

      U Pastoralno- socijalnom centru Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije u kiseljačkom naselju Lug predstavljena je knjiga „Alojzije Viktor Stepinac, Pisma iz zatočeništva u Krašiću“ , autora mons. Juraja Batelje, postulatora  kauze za proglašenje svetim zagrebačkog kardinala i nadbiskupa Alojzija Stepinca, kojega je blaženim 1998. godine u Mariji Bistrici proglasio Papa Ivan Pavao II. Prvo je to predstavljanje ove iznimno vrijedne knjige u BiH koja kroz sačuvana pisma   kardinala Stepinca svjedoči o snazi njegove vjere, ali i spremnosti na žrtvu za Crkvu i hrvatski narod.  Tiskana je u nakladi Postulature blaženog Alojzija Stepinca, a u dva sveska donosi 592 sačuvana pisma od njih nekoliko tisuća koliko ih je kardinal Stepinac uspio strogo povjerljivim kanalima postali  na različite adrese za vrijeme zatočeništva u Krašiću, gdje je bio izložen svakodnevnoj torturi komunističkih vlasti, uključujući i trovanje. „ Sam je Stepinac tvrdio da je napisao  dvije tisuće, a župnik u Krašiću govori o pet tisuća pisama koje je napisao u vrijeme zatočeništva u Krašiću. Pisma nije slao poštom, nego povjerljivim kanalima, jer prenošenje, primanje, čuvanje ili čitanje njegovih pisama komunističke vlasti smatrale su zločinom“, kaže autor knjige mons. Juraj Batelja.

 

849453338_2494829794346118_3450124281585000462_n.jpg

 

Nakon pozdravnih riječi koje je okupljenima na promociji u Lugu u Kiseljaku uputio kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski u miru, o knjizi „Alojzije Viktor Stepinac, Pisma iz zatočeništva u Krašiću“ govorili su i dr. sc. Bojan Ivešić tajnik Biskupske konferencije BiH te mons. Ratko Perić, biskup emeritus iz Mostara.  „Autor je veći dio svojega života posvetio Alojziju Stepincu. Biti na čelu kauze za njegovo proglašenje svetim nije nimalo milostan posao u odnosu na druge kauze i bavljenje svecima. Jer kad je u pitanju kardinal Stepinac, njime se i danas imaju potrebnu svi baviti, od političara, novinara, pravnika do komunista, ateista, četnika, ustaša. Svi su oni dio jednog tabora u kojemu se i dalje iznose neistine i objede o Stepincu. Na drugoj strani je kauza za proglašenje Stepinca svetim“, kazao je uz ostalo dr.sc. Bojan Ivešić. Mons. Ratko Perić, biskup emeritus okupljene je proveo kroz pisma upućena biskupu Čedomiru Čekadi i svećeniku Smiljanu Čekadi s kojima je Stepinca  vezalo i prijateljstvo. „U pismima koje je poslao Čekadama, kardinal Stepinac jasno poručuje da nema popuštanja sotoni iako je i iz pisama poslanih s 1954. na 1955. godinu bilo jasno da progonstvo Katoličke crkve od strane komunističkih vlasti ne jenjava. Kardinal Stepinac jasno poručuje da je spreman umrijeti za vjeru, a svako njegovo pismo završava riječima ohrabrenja kojima najavljuje procvat Katoličke crkve“, kazao je uz ostalo mons. Ratko Perić, prolazeći kroz Stepinčeva pisma upućena Čekadama.

 

851899036_3552000094954947_5404871860501971300_n.jpg

 

Čega su se komunisti toliko bojali, što ih je to u Stepinčevim pismima toliko uznemiravalo da su ih uništavali a svako njihovo prenošenje ili čitanje strogo kažnjavali? „Stepinčeva pisma su odraz njegove duše i vremena u kojem je živio, vremena mučenika za crkvu, vjeru i narod. U njima nema mržnje prema njegovim niti progoniteljima njegova naroda i vjere.  Svakoga je dana slavio misu za svoje progonitelje, molio za njihovo obraćenje smatrajući ih duboko nesretnima. Stepinac je želio društvo izgrađeno na ljubavi, a ne mržnji. Bio je protivnik odvajanja Katoličke crkve od Rima, smatrajući da bi u tom slučaju bila tek suha grana koja bi se brzo osušila.  On je želio Petrovu crkvu, a znamo kako su kroz povijest završili njezini progonitelji“, kaže mons. Juraj Batelja, autor knjige koja sadrži Stepinčeva sačuvana pisma iz zatočeništva u Krašiću.  Sustavne napade na kardinala Stepinca kojima svjedočimo i danas, postulator kauze za proglašenje svetim blaženoj Alojzija Stepinca mons. Juraj Batelja vidi i kao nagovještaj skore kanonizacije. „Hoće li to biti za koji mjesec ili godinu, sasvim je nevažno, koliko je god vremena u pitanju malo je u odnosu na vječnost“, zaključio je mons. Batelja. Prvo predstavljanje knjige čiji je autor  mons. Batelja u BiH, pobudilo je veliko zanimanje ljudi iz različitih sfera  vjerskog i društvenog života iz svih krajeva BiH. Samu promociju dodatno je svojim nastupom uveličala klapa „Grga“ iz Posušja koja je na kraju u čast kardinali Stepincu otpjevala skladbu „Kardinale“.

 

 

846645756_968934962340912_4749596683886478441_n.jpg

846427451_1475956231256690_209408246458177810_n.jpg

 

 

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Prva u BiH

850871226_1765224078071385_8422192048117989495_n.jpg

Sustavni napadi na blaženog Alojzija Stepinca  tumače se i kao nagovještaj skore kanonizacije

      U Pastoralno- socijalnom centru Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije u kiseljačkom naselju Lug predstavljena je knjiga „Alojzije Viktor Stepinac, Pisma iz zatočeništva u Krašiću“ , autora mons. Juraja Batelje, postulatora  kauze za proglašenje svetim zagrebačkog kardinala i nadbiskupa Alojzija Stepinca, kojega je blaženim 1998. godine u Mariji Bistrici proglasio Papa Ivan Pavao II. Prvo je to predstavljanje ove iznimno vrijedne knjige u BiH koja kroz sačuvana pisma   kardinala Stepinca svjedoči o snazi njegove vjere, ali i spremnosti na žrtvu za Crkvu i hrvatski narod.  Tiskana je u nakladi Postulature blaženog Alojzija Stepinca, a u dva sveska donosi 592 sačuvana pisma od njih nekoliko tisuća koliko ih je kardinal Stepinac uspio strogo povjerljivim kanalima postali  na različite adrese za vrijeme zatočeništva u Krašiću, gdje je bio izložen svakodnevnoj torturi komunističkih vlasti, uključujući i trovanje. „ Sam je Stepinac tvrdio da je napisao  dvije tisuće, a župnik u Krašiću govori o pet tisuća pisama koje je napisao u vrijeme zatočeništva u Krašiću. Pisma nije slao poštom, nego povjerljivim kanalima, jer prenošenje, primanje, čuvanje ili čitanje njegovih pisama komunističke vlasti smatrale su zločinom“, kaže autor knjige mons. Juraj Batelja.

 

849453338_2494829794346118_3450124281585000462_n.jpg

 

Nakon pozdravnih riječi koje je okupljenima na promociji u Lugu u Kiseljaku uputio kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski u miru, o knjizi „Alojzije Viktor Stepinac, Pisma iz zatočeništva u Krašiću“ govorili su i dr. sc. Bojan Ivešić tajnik Biskupske konferencije BiH te mons. Ratko Perić, biskup emeritus iz Mostara.  „Autor je veći dio svojega života posvetio Alojziju Stepincu. Biti na čelu kauze za njegovo proglašenje svetim nije nimalo milostan posao u odnosu na druge kauze i bavljenje svecima. Jer kad je u pitanju kardinal Stepinac, njime se i danas imaju potrebnu svi baviti, od političara, novinara, pravnika do komunista, ateista, četnika, ustaša. Svi su oni dio jednog tabora u kojemu se i dalje iznose neistine i objede o Stepincu. Na drugoj strani je kauza za proglašenje Stepinca svetim“, kazao je uz ostalo dr.sc. Bojan Ivešić. Mons. Ratko Perić, biskup emeritus okupljene je proveo kroz pisma upućena biskupu Čedomiru Čekadi i svećeniku Smiljanu Čekadi s kojima je Stepinca  vezalo i prijateljstvo. „U pismima koje je poslao Čekadama, kardinal Stepinac jasno poručuje da nema popuštanja sotoni iako je i iz pisama poslanih s 1954. na 1955. godinu bilo jasno da progonstvo Katoličke crkve od strane komunističkih vlasti ne jenjava. Kardinal Stepinac jasno poručuje da je spreman umrijeti za vjeru, a svako njegovo pismo završava riječima ohrabrenja kojima najavljuje procvat Katoličke crkve“, kazao je uz ostalo mons. Ratko Perić, prolazeći kroz Stepinčeva pisma upućena Čekadama.

 

851899036_3552000094954947_5404871860501971300_n.jpg

 

Čega su se komunisti toliko bojali, što ih je to u Stepinčevim pismima toliko uznemiravalo da su ih uništavali a svako njihovo prenošenje ili čitanje strogo kažnjavali? „Stepinčeva pisma su odraz njegove duše i vremena u kojem je živio, vremena mučenika za crkvu, vjeru i narod. U njima nema mržnje prema njegovim niti progoniteljima njegova naroda i vjere.  Svakoga je dana slavio misu za svoje progonitelje, molio za njihovo obraćenje smatrajući ih duboko nesretnima. Stepinac je želio društvo izgrađeno na ljubavi, a ne mržnji. Bio je protivnik odvajanja Katoličke crkve od Rima, smatrajući da bi u tom slučaju bila tek suha grana koja bi se brzo osušila.  On je želio Petrovu crkvu, a znamo kako su kroz povijest završili njezini progonitelji“, kaže mons. Juraj Batelja, autor knjige koja sadrži Stepinčeva sačuvana pisma iz zatočeništva u Krašiću.  Sustavne napade na kardinala Stepinca kojima svjedočimo i danas, postulator kauze za proglašenje svetim blaženoj Alojzija Stepinca mons. Juraj Batelja vidi i kao nagovještaj skore kanonizacije. „Hoće li to biti za koji mjesec ili godinu, sasvim je nevažno, koliko je god vremena u pitanju malo je u odnosu na vječnost“, zaključio je mons. Batelja. Prvo predstavljanje knjige čiji je autor  mons. Batelja u BiH, pobudilo je veliko zanimanje ljudi iz različitih sfera  vjerskog i društvenog života iz svih krajeva BiH. Samu promociju dodatno je svojim nastupom uveličala klapa „Grga“ iz Posušja koja je na kraju u čast kardinali Stepincu otpjevala skladbu „Kardinale“.

 

 

846645756_968934962340912_4749596683886478441_n.jpg

846427451_1475956231256690_209408246458177810_n.jpg

 

 

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum