Nakon jučerašnje objave velikog NASA-inog otkrića sedam planeta oko malene, ali relativno bliske zvijezde TRAPPIST-1, mnoga pitanja ostaju otvorena. Koliko god da su astronomi oduševljeni onim što je otkriveno do sad, vrlo je izgledno da će sljedećih mjeseci i godina iz smjera TRAPPIST-1 dolaziti sve zanimljiviji i zanimljiviji podaci.
Nakon jučerašnje konferencije za medije, tim NASA-inog Spizer svemirskog teleskopa i njihovi kolege iz NASA-e na Redditu su odgovarali na pitanja, i obasnili važnost ovog otkrića, te najavili ćemu se možemo nadati.
Zašto je novo otkriće sedam planeta bitno?
Iako smo do sada pronašli brojne egzoplanete - planete izvan Sunčevog sustava - radi se o dosad najvećem broju planeta veličine Zemlje koji se nalaze relativno blizu Suncu, u našem galaktičkom 'susjedstvu'. Kako se čak tri planeta nalaze unutar nastanjive zone, unutar koje je moguće postojanje tekuće vode, postoje šanse ne samo da će se na tim planetama pronaći život, već i da ćemo moći potvrditi njegovo postojanje.
Nismo li već našli bliži planet, također u nastanjivoj zoni?
Pronašli smo Proxima Centauri b, planet veličine Zemlje u orbiti oko Suncu najbliže zvijezde, koji se također nalazi u nastanjivoj zoni. No, Proxima Centauri, crveni patuljak, je zvijezda koja ima učestale i nasilne solarne oluje, koje su vrlo vjerojatno sterilizirale površinu planeta. TRAPPIST-1 je također crveni patuljak, ali znatno manji - niti desetina Sunčeve mase - te njegove solarne oluje vjerojatno nisu opasne po život na planetima koji imaju magnetno polje.
Koji su sljedeći koraci u istraživanju sustava TRAPPIST-1?
Svemirski teleskop Kepler okrenuo se prema TRAPPIST-1 sustavu u prosincu, i promatrat će ga neprekidno dulje od 70 dana. Iako bi inače znanstvenici koji rade na Kepleru temeljito analizirali podatke prije objavljivanja rezultata, sadašnje podatke će podijeliti s cijelom znanstvenom zajednicom i javnošću već početkom ožujka. Kako je sedam planeta otkriveno nakon samo 20 dana promatranja teleskopom Spicer, podaci s Keplera pružit će mnogo preciznije podatke o veličini i masi svih sedam planeta.
U međuvremenu, antene radio-teleskopa SETI projekta (potrage za izvanzemaljskim životom) već neko vrijeme osluškuju TRAPPIST-1, no za sada nema nikakvih neprirodnih signala.
Kako ćemo saznati ima li života na tim planetima?
Iako će brojni teleskopi promatrati TRAPPIST-1, astronomi s nestrpljenjem čekaju lansiranje James Webb svemirskog teleskopa, koji bi trebao poletjeti 2018. godine. Njegovo ogledalo pružat će oko 10x bolju sliku od teleskopa Hubble, a moći će i analizirati sastav i gustoću atmosfera egzoplaneta. Ukoliko bilo koji od planeta ima zamjetljivu atmosferu s vodenom parom, bit će to prvi znak da bi život bio moguć. Postojanje bilo kakve atmosfere bilo bi i dokaz da pojedini planeti imaju i magnetno polje, a potom bi počela potraga za plinovima koji su nusproizvod života kakvog poznajemo - kisika, metana i drugih.
Postoji li protokol kako znanstvenici trebaju postupati ako otkriju život?
Za sada ne postoji protokol. Čak i nakon lansiranja James Webb teleskopa, potraga za životom na tim i drugim planetima trajat će mjesecima, ako ne i godinama, i zahtijevat će složeni analitički pristup. Primjerice, iako prisustvo velikih količina kisika može značiti organizme koji vrše fotosintezu, moguće je i da se radi o kemijskim procesima u kojima ultraljubičasto zračenje 'lomi' molekule ugljikovog dioksida ili titanijevog oksida, te time oslobađa kisik. Malo je vjerojatno da će otkriće života na drugom svijetu biti trenutni, 'eureka' trenutak, već proces usljed kojeg će život biti sve izgledniji i izgledniji.
Kako će se nazvati novi planeti?
Znanstvenici koji su ih pronašli naglašavaju kako, nažalost, ne postoji procedura za brzo imenovanje planeta. Za sada su nazvani prema svojoj matičnoj zvijezdi, TRAPPIST-1, uz dodatak malog slova za svaki planet, počevši od 'b' za najbliži zvijezdi. Zvijezda je, pak, prema konvenciji, nazvana prema timu koji ju je otkrio, u ovom slučaju timu belgijskog robotskog teleskopa TRAPPIST. Kada bi se pitalo odgovorne za otkriće, nazvali bi nove planete prema belgijskim trappist pivima.
Što će otkriće ovih planeta donijeti ljudskom rodu i meni, osobno?
Vrijedi napomenuti da korist od mnogih otkrića isprve nije očita. Nova otkrića najčešće postanu novi alat ili novi komadić zagonetke koja znanstvenicima pomogne odgonetnuti neko bitno pitanje ili izumiti neku bitnu tehnologiju. Potraga za životom izvan Zemlje, i za planetima izvan Sunčevog sustava, jedan je od ključnih dijelića zagonetke zvane 'Fermijev paradoks' - zašto se čini da smo sami u svemiru?
Ako je Zemlja jedini planet na kojem je moguć život, onda je naša dužnost učiniti sve što možemo da ga zaštitimo. No, ako je život moguć na milijunima ili milijardama drugih svjetova, ako su inteligentan život i kultura mogući i negdje drugdje, onda je jako bitno pitanje gdje su i zašto ih nismo vidjeli?
Jedna od mogućnosti je da postoje 'veliki filteri' - možda se sve civilizacije raznesu kad otkriju nuklearno oružje, možda sve civilizacije zakuhaju svoje planete globalnim zatopljenjem, možda ih ubije zračenje obližnjih supernova ili ih sve izbrišu solane oluje... Ako postoji 'veliki filter' koji znači smrtnu presudu za napredne civilizacije, od životne je važnosti da ga otkrijemo prije nego što se suočimo s njime, kako bi ga pokušali izbjeći.
Čak i kada ništa od toga ne bi bilo bitno, možda je dovoljan razlog onaj koji je ponudila Natalie Batalha, NASA-ina znanstvenica na projektu Kepler:
- Uvjek sam vjerovala da dublje razumijevanje svemira vodi k dubljem razumijevanju života, i načina na koji smo svi povezani - a ta spoznaja, na kraju, vodi k više suosjećanja spram drugih, rekla je.
