U staroj jezgri Baščaršije, smješten je i Gazi Husrev-begov bezistan, monumentalni svjedok prošlosti Sarajeva. Već stoljećima priča staru i plemenitu priču trgovaca sa istoka i zapada, a ta priča je poput sevdalinke utisnute među kamene zidove i zasvođene hodnike.

Bezistani su impozantne, natkrivene tržnice orijentalnog svijeta u kome su bili više od mjesta trgovine. To je prostor na kojem su se susretali roba i ljudi, mirisi i jezici. Bezistan je perzijska riječ - „bez“ znači platno, a „stan“ mjesto – dakle, mjesto platna, mjesto trgovine.

U Bosni i Hercegovini postojalo je više bezistana, ali samo su dva sačuvana do današnjih dana: Brusa bezistan i veličanstveni Gazi Husrev-begov bezistan, oba smještena na Baščaršiji.

Gazi Husrev-begov bezistan podignut je kao vakufska zadužbina oko 1540. godine, u vrijeme kada je Sarajevo doživjelo procvat pod okriljem Osmanskog carstva. Proteže se duž Gazi Husrev-begove ulice, u dužini od 109 metara, gdje se jedan za drugim nižu mali dućani.

Do njegove unutrašnjosti vode četiri ulaza: dva svodovima natkrivena iz glavne ulice, te po jedan iz Ferhadije i iz ulice Branilaca Sarajeva. Unutrašnji prostor je bazilikalnog tipa, sa središnjim dijelom natkrivenim izduženim bačvastim svodom, koji čuva tišinu prošlih stoljeća.

Sa obje strane tog centralnog hodnika smješteno je ukupno 70 dućana, pažljivo uklopljenih u bačvasto zasvođene prostorije, okomito postavljene prema hodniku. Prirodno svjetlo se stidljivo probija i jedva dopire do unutrašnjosti – tek kroz niz luneta smještenih ispod svoda, stvara atmosferu polusjene. Zato prostor već dugo obasjava električna rasvjeta, diskretna i ravnomjerno raspoređena, poput zvijezda koje su se spustile s neba da čuvaju njegovu tihu svetost.

Na zapadnoj strani, središnji dio bezistana nekada je bio povezan s avlijom Tašli hana – još jednim draguljem Gazi Husrev-begovog trgovačkog kompleksa, danas izgubljenim, ali ne i zaboravljenim.

I doista, Gazi Husrev-begov bezistan nije samo zgrada, to je kapija kroz koju se ulazi u dušu Sarajeva — vječni spoj Orijenta i Balkana, tišine i žamora, prošlosti i sadašnjosti.

Gazi Husrev-beg, veliki dobrotvor i prosvjetitelj, sagradio je još puno objekata, i Kuršumli medresu, džamiju, imaret, hanove, hamame, kao i dućane namijenjene ostvarivanju prihoda za izdržavanje hajrata.

I dok tako posjetitelji, turisti, gosti, domaći hodaju kamenim hodnicima, osluškuju šapat zidova i riječi putopisca Evlije Čelebije, koji je u 17. stoljeću zapisao:

„Na ovom svijetu postoji mnogo gradova s imenom Saraj… Ali ovaj bosanski, obedemljeni grad Sarajevo je najnapredniji, ljepši i živahniji od svih.“

artinfo.ba