"Nema suda ni moćnika toga, da krvnike obrani pred licem Boga, skupo će biti plaćena svaka žrtva naroda moga! Vukovar – 18. 11. 1991. – Škabrnja"
Hvalevrijednu gestu na utakmici KK Zadra protiv Partizana u sklopu regionalne ABA lige, napravili su navijači Zadra, popularni Tornado. Snažnom parolom koju su podigli, jasno su poručili da su Hrvati jedan narod, ma gdje se oni nalazili. Ako ih politika i zaboravi, narod ne zaboravlja. Posebno ne navijači. Osvrnuvši se na uhićenja pripadnika HVO-a u Orašju koje su jasno, pogodivši u srž, nazvali montiranim procesima, nabrojali su i neka više ili manje poznata mjesta stradanja hrvatskih civila za koje do danas nitko nije procesuiran, a koje su počinili pripadnici JNA, različitih srpskih paravojnih formacija, četnika, Armije Bosne i Hercegovine i mudžahedina za vrijeme trajanja rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Svoju tribinu su ukrasili barjacima Hrvatske kao i Hrvata Bosne i Hercegovine, te ratnom zastavom Hrvatskog Vijeća Obrane (HVO).
Cijela parola je glasila:
"Braniteljima u montiranim procesima sude, a tko je odgovarao za Hrvatske ljude?!
Baćin, Berak, Vukovar, Ovčara, Bogdanovci, Tovarnik, Lužac, Škabrnja, Voćin, Lovas, Novo Selo, Erdut, Široka Kula, Nadin, Trusina, Doljani, Grabovica, Uzdol, Dalj, Križančevo selo…"
Pa recimo par riječi o tim mjestima:
Baćin (HR) – ratni zločin kod Baćina počinile su snage JNA i srpska milicija tzv. Republike Srpske Krajine, 21. Listopada 1991. godine. Ukupno su pod zapovjedništvom Milana Martića iz Baćina i okolnih sela ubili 110 civila.
Berak (HR) – ratni zločin u Beraku počinili su lokalni Srbi i crnogorski paravojni četnički odredi. 96 stanivnika Beraka je odvedeno u logore, a 56 ih je ubijeno.
Ovčara (HR) – Vukovarski masakr počinio je više formacija srpskih snaga gdje je ubijeno 264 hrvatskih civila i to je najveći pojedinačni pokolj u Hrvatskoj. To je jedno od najpoznatijih stratišta Hrvata nakon Drugog Svjetskog Rata.
Bogdanovci (HR) – selo pored Vukovara, čiji je pad navijestio pad samog Grada Heroja. 10. studenog 1991. JNA, srpske paravojne formacije i četnici počinili su ratni zločin. Ubijeno je 130 ljudi.
Tovarnik (HR) – ratni zločin u Tovarniku počinili su pripadnici JNA, lokalni Srbi i četnici 22. rujna 1991. Ubijeno je 68 mještana, a 75% lokalne infrastrukture je uništeno. Većina stanovnika je prognana i mučena.
Lužac (HR) – 2. studenog 1991., na Dušni dan, pobunjeni lokalni Srbi pomognuti arkanovcima i JNA počinili su ratni zločinu ovom selu u blizini Vukovara. Ubijeno je 59 civila.
Škabrnja (HR) – 18. studenog 1991., malo mjesto na vratima Zadra bilo je poprište monstuoznog zločina u režiji lokalnih srba, četnika i JNA. Ubijeno je 84 Hrvata, 26 hrvatskih branitelja i 58 civila.
Voćin (HR) – 12. i 13. prosinca 1991., srpske postrojbe "Beli orlovi" i lokalni četnici su počinili ratni zločin, ubivši 47 civila.
Novo selo (HR) – Riječ je o zločinu počinjenom u listopadu 1991. godine kada je, u dva navrata, u Glinskom Novom Selu ubijeno 32-oje civila, od kojih je najmlađa Katica Šimanović imala samo 15 godina. Zločin u Glinskom Novom Selu je jedan od najbestijalnijih na području Banovine. Teritorijalci su u selu prvo 3. listopada 1991. ubili devet civila, a 16. listopada iste godine vratili se, okupili svo preostalo stanovništvo i pobili ih. Muškarce su strijeljali, a žene zatvorili u stari drveni objekt na koji su ispalili raketu iz ručnog bacača. Tijela ubijenih iz ovog drugog masakra još uvijek nisu pronađena.
Erdut (HR) – Hrvati, nesrpski stanovnici i Srbi vjerni Hrvatskoj su ili protjerani ili ubijeni, dok su pobunjeni Srbi naselili prazna sela u okolici. Od studenog 1991. do veljače 1992., dogodila se cijela serija ubojstava u kojima je sveukupno ubijeno 37 civila. Za zločine su odgovorni arkanovci.
Široka Kula (HR) – ratni zločin kojeg su počinili lokalni Srbi (pripadnici četničkih formacija i milicije tzv. "SAO Krajine") nad Hrvatima iz tog sela, u svrhu etničkog čišćenja tog kraja od hrvatskog stanovništva. Najveći dio pokolja je bio 13. listopada 1991., kada su pobunjeni Srbi ubili 8 Hrvata, a pokolj se nastavio i idućih dana, kada su ubili još 32 osobe. Među njima je i djevojčica od 13 godina, 17-godišnji dječak, cijela peteročlana obitelj te mnoštvo starijih osoba.
Nadin (HR) – ratni zločin izveli su pripadnici JNA 19. studenoga 1991. Godine, dan nakon što su velikosrbi poklali Hrvate u Škabrnji i na Ovčari. Za posljedicu je imalo 14 ubijenih hrvatskih civila u Nadinu. Preživjeli seljani su protjerani, a imovina je zapaljena ili opljačkana.
Lovas (HR) – ratni zločin koji su izvele snage JNA i srpskih paravojnih postrojba, sastavljenih od domaćih Srba i Srba iz Srbije između 10. i 18. listopada 1991. godine, za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku. Prema procjenama, sveukupno je ubijeno između 70 i 85 mještana Lovasa.
Dalj (HR) – Pokolj u Dalju odnosi se na ubojstva hrvatskih policajaca, pripadnika Zbora narodne garde, pripadnika civilne zaštite i civila u Dalju koja su počinili JNA i pripadnici srpskih paravojnih postrojbi od 1. kolovoza do prosinca 1991. Procjenjuje se da je u tom razdoblju ubijeno između 112 i 135 ljudi.
Trusina (BiH) – Pokolj nad Hrvatima u selu Trusina je naziv za događaje od 16. travnja 1993. i neposredno nakon toga u širem području sela Trusina kada je stradalo šest hrvatskih bojovnika i šesnaest civila od strane Armije BiH.
Doljani (BiH) – Pokolj u Doljanima 28. srpnja 1993. je bio ratni zločin kojeg su počinili pripadnici Armije BiH i mudžahedini nad tamošnjim Hrvatima. Tog dana su pripadnici Armije BiH ubili 39 Hrvata.
Grabovica (BiH) – Pokolj u Grabovici je bio ratni zločin kojeg su počinili pripadnici Armije BiH (postrojbe "Crni labudovi") , kada su na okrutan način ubili 33 civila Hrvata. Za 19 civila se još traga. Počinjen je 7., 8. i 9. rujna 1993., u selu Grabovici kod Jablanice. Civili su ovdje ubijani na najokrutnije načine, razapinjanjem, nabijanjem na kolac, odsjecanjem glava sjekirama i mačetamam da bi dio njih naposlijetku bio bačen u akumulacijsko jezero.
Uzdol (BiH) – Pokolj u selu Uzdol je bio ratni zločin kojeg su počinili pripadnici Armije BiH nad Hrvatima. Pripadnici muslimanske vojske, Armije BiH upali su u selo Uzdol u samo jutro, 14. rujna 1993. Ljudi su ubijani na monstruozne načine, a mrtva tijela djece i staraca su masakrirana. U selu je ubijena 41 osoba, 29 civila i 12 vojnika HVO-a.
Križančevo selo (BiH) – Pokolj u Križančevu selu je naziv za događaje koji su započeli mjestu Križančevo selo kod Viteza u srednjoj Bosni 22. i 23. prosinca 1993. i u kojima su pripadnici Armije BiH ubili znatan broj vojnika HVO i hrvatskih civila, a čitavo selo spalili do temelja. Osim što je ubijeno 44 ljudi, zarobljeno je barem trideset vojnika HVO-A. Zarobljenici su odvedeni u selo Poćulicu, a kasnije u Zenicu. Nakon 39 dana, pod pritiskom obitelji nestalih, UNPROFOR-a i Međunarodnog crvenog križa, bošnjačka je strana predala tijela 30 pobijenih zarobljenika. Ukupno je ubijeno 74 ljudi.
Osim ovoga, odali su počast i žrtvi Vukovara i Škabrnje.
"Nema suda ni moćnika toga, da krvnike obrani pred licem Boga, skupo će biti plaćena svaka žrtva naroda moga! Vukovar – 18. 11. 1991. – Škabrnja" /Narod.hr/
im|artinfo.ba
