planinarski-dom-lopata

U organizaciji HPD “Bjelašnica 1923” iz Sarajeva 20 planinara je u subotu uživalo u koloritu jesenjih boja u šumi prošaranoj prvim snijegom pješačeći iz Kreševa do planinarskog doma Lopata koji se nalazi na sjeveroistočnim padinama planine Bitovnje, na istoimenom proplanku okruženom mješovitom listopadno-crnogoričnom šumom, piše fokus.ba.

Od sela Kojsina iznad Kreševa sarajevski planinari, prevođeni Anom Dlouhi, su preko livada i kroz šumu gazeći po prvom snijegu koji je prekrio tepihe od lišća, nakon 2,5 satnog uspona stigli u komforni planinarskom domu na 1.324 metra nadmorske visine, koji je jedan od rijetkih s centralnim grijanjem i još rjeđih objekata na planini u BiH koji se zagrijava na solarnu energiju, preko panela postavljenih ispred doma, a strujom se opskrbljuje iz električnog agregata i vodom iz vlastitog vodovoda. I u prizemlju i na oba sprata su komforni taoleti, i tuš-kabine s toplom vodom.Dom pored standardnih soba ima i dva dvokrevetna aprtmana s kupatilima, što je kako kažu planinari koji su boravili u domove izvan BiH, prava rijetkost.

Otvoren je vikendom, praznicima i prema potrebi, a ljubazni domaćini, supružnici Anita i Mladen Malenica kažu da tokom godine imaju oko 600 noćenja, te da su gosti iz BiH i inozemstva.

U neposrednoj blizini doma uređena je skijaško-sanjkaška staza dužine 750 m, sa ski-liftom.

Dom se nalazi na planinarskom putu Bitovnja-Pogorelica-Vranica koji je utemeljen 1964. godine. Započinje u Kreševu, prelazi preko planina Inač, Lopata, Visočica, Bitovnja, Pogorelica, Zec i Vranica i završava u Fojnici (varijanta A) ili Uskoplju-Gornjem Vakufu (varijanta B). Nedaleko od doma s vidikovca se pruža pogled na Sarajevsku kotlinu, Kreševo, Fojnicu…

Nakon odmora i ručka, sarajevski planinari su se spustili do Kojsine i kroz pitoresknu čaršiju sa starim bosanskim kućama prekrivenim šindrom iznad kojih se na uzvišenju uzdiže stameni Franjevački samostan utemeljen krajem XIV stoljeća, ljubitelji prirode završavaju planinarski pohod.

A u Kreševu u subotnje predvečerje posebna atmosfera spokojstva svojstvenog malim čaršijama, koje su pošteđene vreve i gužve velikih gradova. I dah prošlih vremena, koji u ovom gradiću datiraju još do neolitskog razdoblja, preko intenzivnog razvoja još od vremena rimske uprave i eksploatiranja zlata, srebra, bakra, željeza, a vjerojatno i žive. U vrijeme samostalna bosanske države Kreševo je bilo jedno od sjedišta bosanskog kralja. U povijesnom arhivu Dubrovnika pohranjena je povelja bosanskog kralja Stjepana Tomaša, iz 1434. godine, u kojoj se prvi put spominje grad Kreševo. Povelja počinje riječima: “U kraljevskom gradu Kreševu…

Muzej Franjevačkog samostana čuva rijetke, vrijedne i zanimljive eksponate, koji daju sliku života ljudi na ovim prostorima tijekom proteklih stoljeća. Tu je bogata knjižnica i spomen-soba fra Grge Martića koja je sačuvala potpunu autentičnost.

Višestoljetni gradski život u Kreševu uočljiv je na svakom koraku u čaršiji i okolini. A tradicija kovačkog zanata i domišljatost potkivača rezultirala je specifikumom Kreševa – potkovanim jajima. Potkovica simbol sreće i jaje simbol novog života, danas se kao suvenir nudi turistima u Kreševu. Jednom riječju spoj prirode, istorije i tradicije u ovom kraju vrijedi doživjeti.

fokus.ba

ART BLOG NAŠA DIJASPORA NATJEČAJI MARKETING POŠALJITE VIJEST

planinarski-dom-lopata

U organizaciji HPD “Bjelašnica 1923” iz Sarajeva 20 planinara je u subotu uživalo u koloritu jesenjih boja u šumi prošaranoj prvim snijegom pješačeći iz Kreševa do planinarskog doma Lopata koji se nalazi na sjeveroistočnim padinama planine Bitovnje, na istoimenom proplanku okruženom mješovitom listopadno-crnogoričnom šumom, piše fokus.ba.

Od sela Kojsina iznad Kreševa sarajevski planinari, prevođeni Anom Dlouhi, su preko livada i kroz šumu gazeći po prvom snijegu koji je prekrio tepihe od lišća, nakon 2,5 satnog uspona stigli u komforni planinarskom domu na 1.324 metra nadmorske visine, koji je jedan od rijetkih s centralnim grijanjem i još rjeđih objekata na planini u BiH koji se zagrijava na solarnu energiju, preko panela postavljenih ispred doma, a strujom se opskrbljuje iz električnog agregata i vodom iz vlastitog vodovoda. I u prizemlju i na oba sprata su komforni taoleti, i tuš-kabine s toplom vodom.Dom pored standardnih soba ima i dva dvokrevetna aprtmana s kupatilima, što je kako kažu planinari koji su boravili u domove izvan BiH, prava rijetkost.

Otvoren je vikendom, praznicima i prema potrebi, a ljubazni domaćini, supružnici Anita i Mladen Malenica kažu da tokom godine imaju oko 600 noćenja, te da su gosti iz BiH i inozemstva.

U neposrednoj blizini doma uređena je skijaško-sanjkaška staza dužine 750 m, sa ski-liftom.

Dom se nalazi na planinarskom putu Bitovnja-Pogorelica-Vranica koji je utemeljen 1964. godine. Započinje u Kreševu, prelazi preko planina Inač, Lopata, Visočica, Bitovnja, Pogorelica, Zec i Vranica i završava u Fojnici (varijanta A) ili Uskoplju-Gornjem Vakufu (varijanta B). Nedaleko od doma s vidikovca se pruža pogled na Sarajevsku kotlinu, Kreševo, Fojnicu…

Nakon odmora i ručka, sarajevski planinari su se spustili do Kojsine i kroz pitoresknu čaršiju sa starim bosanskim kućama prekrivenim šindrom iznad kojih se na uzvišenju uzdiže stameni Franjevački samostan utemeljen krajem XIV stoljeća, ljubitelji prirode završavaju planinarski pohod.

A u Kreševu u subotnje predvečerje posebna atmosfera spokojstva svojstvenog malim čaršijama, koje su pošteđene vreve i gužve velikih gradova. I dah prošlih vremena, koji u ovom gradiću datiraju još do neolitskog razdoblja, preko intenzivnog razvoja još od vremena rimske uprave i eksploatiranja zlata, srebra, bakra, željeza, a vjerojatno i žive. U vrijeme samostalna bosanske države Kreševo je bilo jedno od sjedišta bosanskog kralja. U povijesnom arhivu Dubrovnika pohranjena je povelja bosanskog kralja Stjepana Tomaša, iz 1434. godine, u kojoj se prvi put spominje grad Kreševo. Povelja počinje riječima: “U kraljevskom gradu Kreševu…

Muzej Franjevačkog samostana čuva rijetke, vrijedne i zanimljive eksponate, koji daju sliku života ljudi na ovim prostorima tijekom proteklih stoljeća. Tu je bogata knjižnica i spomen-soba fra Grge Martića koja je sačuvala potpunu autentičnost.

Višestoljetni gradski život u Kreševu uočljiv je na svakom koraku u čaršiji i okolini. A tradicija kovačkog zanata i domišljatost potkivača rezultirala je specifikumom Kreševa – potkovanim jajima. Potkovica simbol sreće i jaje simbol novog života, danas se kao suvenir nudi turistima u Kreševu. Jednom riječju spoj prirode, istorije i tradicije u ovom kraju vrijedi doživjeti.

fokus.ba

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2022 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17