Uz sudjelovanje vjerničkoga mnoštva i suslavlje mons. Marina Barišića i više od 40 svećenika, vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. Tomo Vukšić blagoslovio je 1. ožujka kapelu Hrvatskih svetaca i blaženika na Pastirskim poljanama u Betlehemu.
U koncelebraciji s vrhbosanskim nadbiskupom bili su: splitsko-makarski nadbiskup u miru mons. Marin Barišić, kustos Franjevačke Kustodije Svete zemlje fra Francesco Patton, diskret Kustodije fra Sandro Tomašević, tajnik Apostolske delegacije za Jeruzalem i Palestinu vlč. Nicola Di Ponzio, koordinator izgradnje Kapele i idejni začetnik cjelokupnoga projekta fra Tomislav Glavnik, te više od 30 svećenika Hrvata i 40-ak franjevaca Kustodije Svete zemlje.
Među više od 400 vjernika koji su sudjelovali na svetoj misi bilo je 260 hodočasnika Hrvata iz Hrvatske, BiH i inozemstva te stotinjak kršćana iz Galileje i Svete zemlje, povezanih s hrvatskim narodom preko Međugorja.
Na misi je bila nazočna i državna delegacija Republike Hrvatske na čelu s ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom i zastupnicom u Hrvatskom saboru Marijanom Petir, kao i predstavnici lokalnih palestinskih vlasti.
Neka se na ovom mjestu jača vjera
Prije početka mise nazočne su pozdravili fra Tomislav i ministar Grlić Radman, uputivši riječi zahvale zaslužnima za realizaciju ideje izgradnje hrvatske kapele na Pastirskim poljanama u području Beit Sahura.
Nadbiskup Tomo nakon uvoda u misno slavlje blagoslovio je vodu kojom je poškropio i blagoslovio bogoslužni prostor i nazočne vjernike.
U prigodnoj homiliji (cjelovitu možete preuzeti OVDJE) mons. Vukšić je najprije podsjetio na povijest hrvatskih hodočašća u Svetu zemlju spomenuvši ime svećenika Ivan koji je 843. „venecijanskom lađom krenuo na hodočašće u Jeruzalem, 'da bi zbog zavjeta pohodio sveti Kristov grob', te je, na povratku u Dubrovnik, donio relikvije koje se do danas čuvaju u riznici tamošnje katedrale i jednom godišnje, na svetkovinu Svetoga Vlaha, izlažu na javno štovanje kao platno, 'u koje je Krista nakon njegova rođenja umotala njegova majka Djevica Marija'“.
Također istaknuo je dvije važne zasluge hrvatskih hodočasnika i njihov doprinos općoj Crkvi: prvog hrvatskog sveca i mučenika Sv. Nikolu Tavelića te braću Branković – Pavla, Antuna i Jakova – hrvatskih vitezova Svetoga reda jeruzalemskoga, podrijetlom s područja Vrhbosanske nadbiskupije koji su 1681. kupili Vrt starih getsemanskih maslina i darovali ga Crkvi, tj. franjevačkoj zajednici, kojim danas upravlja Kustodija Svete zemlje.
„Svečani blagoslov kapele hrvatskih svetaca i blaženika je odlična prigoda u kojoj, po njihovu zagovoru, treba zahvaliti Providnosti Božjoj što je potaknula neke ljude te se u njima rodila zamisao da se kapela podigne. I neka ona bude Bogu na slavu, svecima i blaženicima na čast i mjesto hodočasničke molitve za hrvatski narod i njegov napredak te za mir i slogu među ljudima i narodima u Svetoj zemlji“, kazao je mons. Vukšić zahvalivši svima koji su doprinijeli realizaciji te ideje, posebno istaknuvši španjolske arhitekte koji su kapelu projektirali i akademskoga kipara Iliju Skočibušića koji je osmislilo njezino unutrašnje uređenje.
Napomenuo je kako su pastiri kojima je anđeo javio da pođu u Betlehem jer se u „gradu Davidovu rodio Spasitelj, Krist, Gospodin“ (Lk 2,1-20), zapravo bili prvi hodočasnici koji su povjerovali te su „po svom ponašanju, zaključcima i životu ostali uzor za nasljedovanje svima, koji poslije njih dolaze na sveta mjesta i žele naći Isusa“.
Naglasio je potom da kršćani grade hramove kako bi se vjernici u njima okupljaju na molitvu kojom slave i hvale Boga i kojom mole za vlastito posvećenje. „Stoga, jer su u njemu vjernici okupljeni u Božje ime, hram je sveto mjesto u kojemu je Bog s njima (usp. Mt 18,20). I jer je hram tamo gdje je Bog, to je i svaki čovjek ako u njemu boravi Bog“, kazao je nadbiskup Tomo poručivši kako iz te činjenice proizlazi vjerničko dostojanstvo kao i poslanje „da proslavimo Boga u tijelu svojem“.
„Stoga, neka po zagovoru hrvatskih svetaca i blaženika, ovaj hram koji blagoslivljamo njima u čast, bude mjesto gdje će hodočasnici sebe izgrađivati kao hramove Božje i ispovijedati da je Krist Gospodin i Spasitelj. Neka ovdje jačaju svoju vjeru i neka se s ovoga mjesta, poput svetih pastira, vrate tamo odakle su došli te svojim životom, djelima i riječima nastave slaviti i hvaliti Boga za sve što su ovdje doživjeli“, zaključio je mons Vukšić.
Potpora Hrvata kršćanima Svete zemlje
Na kraju misnoga slavlja nazočnima se obratio kustos Patton izričući riječi zahvale za potporu koju Hrvati pružaju kršćanima, na napose Katoličkoj Crkvi u Svetoj zemlji. U tom smislu prigodne darove uručio je: ministru Grlić Radmanu i saborskoj zastupnici Petir te vodiču fra Tomislavu Glavniku, direktoru tvrtke koja je organizirala hodočašće Davoru Ljubiću, fra Zlatku Vlaheku, kiparu Skočibušiću kao i nadbiskupima Tomi i emeriti Barišiću.
Plod hrvatskog zajedništva
Inače, kapela Hrvatskih svetaca i blaženika, podignuta je u središnjem dijelu Pastirskih poljana, između palestinske i španjolske kapele, te je s 250 sjedećih mjesta i ukupno 350 m2 najveća na tom prostoru. Blagoslov početka radova 22. svibnja 2022. obavio je tadašnji splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić, a završeni su bili nakon dvije godine – 23. srpnja 2024. Za uređenje bogoslužnog prostora zaslužan je akademski kipar Ilija Skočibušić, koji je pri izradi reljefa koristio bosanski javor, brački kamen i hrvatsku hrastovinu.
Na kraju valja istaknuti kako su nositelji projekta izgradnje Kapele hrvatskih svetaca i blaženika bili: Samostan franjevaca konventualaca sa Svetoga Duha u Zagrebu, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske te Franjevačka kustodija Svete zemlje. Građevinski dio izgradnje financirala je Vlada Republike Hrvatske, a unutarnje je uređenje plod svesrdne potpore privatnih dobročinitelja iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i svijeta. Kamen temeljac blagoslovio je u Zagrebu nadbiskup kardinal Josip Bozanić 10. veljače 2020., na 60. obljetnicu smrti Blaženog Alojzija Stepinca, a uzet je iz zagrebačke katedrale i postavljen na ulazu u kapelu s desne strane. Početak radova na Pastirskim poljanama blagoslovio je 22. svibnja 2022. splitski nadbiskup Marin Barišić, dok je opremanje kapele završeno 23. srpnja 2024. Istoga dana je u njoj slavljena prva sveta misa.
KT
