Istaknuti slovenski i dinarski geograf Andrej Mihevc (1952.), umro je u srijedu navečer u svom domu u Logatcu u Sloveniji u 72. godini života, potvrđeno je iz obitelji.
Cijeli radni vijek proveo je kao znanstvenik u Institutu za istraživanje krša SAZU u Postojni. Predavao je geomorfologiju na Filozofskom fakultetu u Ljubljani i na Doktorskom studiju karstologije na Sveučilištu Nova Gorica.
Diplomirao je geografiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Ljubljani 1980., magistrirao 1991. i doktorirao 1999. na istom Fakultetu.
Neprekidnim terenskim istraživanjima duž cijelog Dinarskog krša, od Udina do Skadarskoj jezera, nametnuo se kao referentna osoba i slovio kao njegov najveći poznavatelj.
Svojim najvećim otkrićem smatrao je pronalazak pećina bez stropa, za koji je u intervjuu za ljubljansko Delo 2013. kazao da je to bio "skok koji je otvorio mogućnost novog razmišljanja“ o razvoju reljefa Dinarskog krša.
U važna svoja otkrića ubrojio je još pronalazak prve čovječe ribice na izvoru Dobličice u Beloj Krajini, kasnije opisane kao podvrsta Protesus anguinsu parkelj.
Zatim je u bestropnoj pećini, koju je raskrio u kamenolomu Črnotiče iznad Čnog Kala, u blizini najduljeg mosta na autocesti Ljubljana Kopar, pronašao cjevčice životinje Marifugie cavatice, stare oko četiri milijuna godina, te utvrdio da se od tada rijeka, u kojoj su nekada živjele te životinjice, spustila za oko 400 metara i danas se pojavljuje na izvoru Rižane kod Kopra.
Četvrto njegovo važno otkriće su neolitski crteži u pećini Bestažovci kod Sežane, stariji od sedam tisuća godina.
"Najveći uspjeh je kada struci dodaš nešto svoje, napuštajući koncept njegova utemeljitelja, uz njegovu pomoć. I kad izgleda da je slučajno, vidiš da se to dogodilo jer nešto dobro znaš, ili zato što puno radiš i istražuješ na terenu", kazao je Mihevc.
Njegova bibliografija prelazi brojku od 760 radova u knjigama, časopisima, na skupovima i u raznim medijima.
Od 2007. godine član je Komisije Vlade Republike Slovenije za rješavanje pitanja skrivenih grobova.
artinfo.ba
