× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • SKLAT

o_134160_1024.png

Ribar i ronitelj Nikola Kosanović s Molata snimio je nekolicinu sklatova, a ta je vijest odjeknula sektorom zaštite prirode i općenito među ljubiteljima podmorja u Hrvatskoj.

Snimka sklata predstavlja jedno od najvrjednijih podvodnih dostignuća te je direktni pokazatelj nužnosti rada na daljnjoj zaštiti ove kritično ugrožene vrste, priopćeno je iz WWF Adria. Kada se prije nekoliko godina na zagrebačkoj ribarnici na Dolcu pojavio mladi, tek rođeni morski pas sklat (lat. squatina squatina, eng. Angel shark), mnoge znanstvene, kao i organizacije za zaštitu prirode, bile su istovremeno ugodno i neugodno iznenađene.

Za ovu se kritično ugroženu vrstu morskih pasa vjerovalo da je u Jadranskom moru pred izumiranjem. Premda su istraživanja potaknuta ovim pronalaskom pokazala da sklatovi ipak još uvijek žive u Jadranu, živa jedinka nikada nije snimljena u prirodnom okruženju. "WWF već pet godina radi na istraživanjima i zaštiti sklatova kroz niz projekata. Snimke našeg suradnika Nikole Kosanovića potvrda su da sklat uistinu živi u zadarskom arhipelagu", rekao je Patrik Krstinić, voditelj programa za more u WWF Adriji.

"Priča o zaštiti sklatova u Hrvatskoj polako postaje sinonim za borbu protiv gubitka bioraznolikosti Jadranskog mora, no ona nije samo priča o zaštiti jedne morske ribe. Ona je ujedno i priča o dugoročnom ulaganju u kulturni identitet lokalnih zajednica. Sklatovi su nekada bili nedjeljivi dio njihova identiteta, a želimo da to i ostanu", dodao je Patrik Krstinić WWF i Institut za oceanografiju i ribarstvo pokrenuli su 2019. godine istraživanje koliko jedinki sklata obitava u našem moru.

Nekada su bili široko rasprostranjeni na Sredozemlju

Rezultati su pokazali da se populacija sklatova, od nekadašnje distribucije koja se protezala cijelim Jadranom, svela na mali dio koji obitava na Molatskom otočju. Upravo je ta populacija bila zadnja nada za očuvanje ove vrste, koja je nekada bila široko i gusto rasprostranjena na cijelom Sredozemlju i istočnom Atlantiku. Danas je njegova rasprostranjenost ograničena na nekoliko manjih područja među kojima je i populacija iz Zadarskog arhipelaga, piše HRT.

"Prošlo je pet godina od početka naše kampanje za očuvanje zadnjih sklatova u Jadranu i mogu reći da sam jako ponosan na naše hrvatske ribare koji su odmah prepoznali važnost priče o sklatu. Cijelo to vrijeme upravo su oni bili ključni u njegovu očuvanju", rekao je Pero Ugarković iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo. "Lako je meni pričati priču, ali rad na terenu je ono što je zaista važno, stoga se želim zahvaliti svim ribarima koji se trude brzo pustiti svakog ulovljenog sklata. Već sada primjećujemo rezultate", istaknuo je.

Inače, sklat izgledom podsjeća na ražu, zakopava se u pjeskovita i muljevita dna, lovi iz zasjede, a može narasti preko metar i pol. Umjesto da se lovi i prodaje za "sitniš", sklat bi mogao postati prepoznatljiv brend od kojeg bi otoci Molat, Silba i Olib, ali i cijela Zadarska županija, mogli imati značajnu korist. Primjer su Kanarski otoci, gdje se trenutno nalazi najvitalnija populacija sklatova, a ronioci plaćaju velike svote da ih vide. Sklat nije opasan za ljude, može narasti do 2 m i vrlo je skrovite prirode te je strogo zaštićena vrsta.

 

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • SKLAT

o_134160_1024.png

Ribar i ronitelj Nikola Kosanović s Molata snimio je nekolicinu sklatova, a ta je vijest odjeknula sektorom zaštite prirode i općenito među ljubiteljima podmorja u Hrvatskoj.

Snimka sklata predstavlja jedno od najvrjednijih podvodnih dostignuća te je direktni pokazatelj nužnosti rada na daljnjoj zaštiti ove kritično ugrožene vrste, priopćeno je iz WWF Adria. Kada se prije nekoliko godina na zagrebačkoj ribarnici na Dolcu pojavio mladi, tek rođeni morski pas sklat (lat. squatina squatina, eng. Angel shark), mnoge znanstvene, kao i organizacije za zaštitu prirode, bile su istovremeno ugodno i neugodno iznenađene.

Za ovu se kritično ugroženu vrstu morskih pasa vjerovalo da je u Jadranskom moru pred izumiranjem. Premda su istraživanja potaknuta ovim pronalaskom pokazala da sklatovi ipak još uvijek žive u Jadranu, živa jedinka nikada nije snimljena u prirodnom okruženju. "WWF već pet godina radi na istraživanjima i zaštiti sklatova kroz niz projekata. Snimke našeg suradnika Nikole Kosanovića potvrda su da sklat uistinu živi u zadarskom arhipelagu", rekao je Patrik Krstinić, voditelj programa za more u WWF Adriji.

"Priča o zaštiti sklatova u Hrvatskoj polako postaje sinonim za borbu protiv gubitka bioraznolikosti Jadranskog mora, no ona nije samo priča o zaštiti jedne morske ribe. Ona je ujedno i priča o dugoročnom ulaganju u kulturni identitet lokalnih zajednica. Sklatovi su nekada bili nedjeljivi dio njihova identiteta, a želimo da to i ostanu", dodao je Patrik Krstinić WWF i Institut za oceanografiju i ribarstvo pokrenuli su 2019. godine istraživanje koliko jedinki sklata obitava u našem moru.

Nekada su bili široko rasprostranjeni na Sredozemlju

Rezultati su pokazali da se populacija sklatova, od nekadašnje distribucije koja se protezala cijelim Jadranom, svela na mali dio koji obitava na Molatskom otočju. Upravo je ta populacija bila zadnja nada za očuvanje ove vrste, koja je nekada bila široko i gusto rasprostranjena na cijelom Sredozemlju i istočnom Atlantiku. Danas je njegova rasprostranjenost ograničena na nekoliko manjih područja među kojima je i populacija iz Zadarskog arhipelaga, piše HRT.

"Prošlo je pet godina od početka naše kampanje za očuvanje zadnjih sklatova u Jadranu i mogu reći da sam jako ponosan na naše hrvatske ribare koji su odmah prepoznali važnost priče o sklatu. Cijelo to vrijeme upravo su oni bili ključni u njegovu očuvanju", rekao je Pero Ugarković iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo. "Lako je meni pričati priču, ali rad na terenu je ono što je zaista važno, stoga se želim zahvaliti svim ribarima koji se trude brzo pustiti svakog ulovljenog sklata. Već sada primjećujemo rezultate", istaknuo je.

Inače, sklat izgledom podsjeća na ražu, zakopava se u pjeskovita i muljevita dna, lovi iz zasjede, a može narasti preko metar i pol. Umjesto da se lovi i prodaje za "sitniš", sklat bi mogao postati prepoznatljiv brend od kojeg bi otoci Molat, Silba i Olib, ali i cijela Zadarska županija, mogli imati značajnu korist. Primjer su Kanarski otoci, gdje se trenutno nalazi najvitalnija populacija sklatova, a ronioci plaćaju velike svote da ih vide. Sklat nije opasan za ljude, može narasti do 2 m i vrlo je skrovite prirode te je strogo zaštićena vrsta.

 

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.