Foto: Nedjelja.ba
Iako se o životu pape Agatona zna prilično malo, ipak bi njegovo ime i spomendan u srcu svakog vjernika Crkve u Hrvata morala buditi radosnu uspomenu, piše Nedjelja.ba..
Papa Agaton rođen je u Palermu na Siciliji. Ime mu je grčkog porijekla, a znači dobar. Poslije 20 godina braka ostao je udovac i stupio u zajednicu benediktinaca. Nakon što je imenovan kardinalom, izabran je za Papu 678. Na Petrovoj je stolici bio manje od tri godine, ali je sve osvajao blagom i veselom naravi. Održao je u Rimu o Uskrsu 680. crkveni sabor s kojega je poslao poslanicu caru Konstantinu IV. u Carigrad. Uz papu, poslanicu je potpisalo svih 125 prisutnih biskupa, među kojima i biskup iz Istre, dok s ostalog hrvatskog područja nema potpisnika. U papinom pismu među piše: "Između barbarskih naroda, kako Langobarda tako i Slavena, također u sredini Franaka i Gala, nalaze se mnogi od mojih sluga (tj. biskupa), koji se s obzirom na apostolsku vjeru ne prestaju revno mučiti...."
Povjesničari Marković, Sakač i naročito Mandić, utvrđuju kako se iz toga papinog pisma vidi da su 680., među nekim slavenskim narodima radili biskupi i da je taj narod još prije te godine već primio kršćanstvo. Taj narod može biti samo hrvatski, jer su ostali slavenski narodi pokrštavani tek krajem 8. i početkom 9. st., a prema Agatonovoj poslanici već 680. među Hrvatima djeluje više biskupa i Hrvati su tada kršćani.
Povezanost sa Sv. Petrom, prvim Papom, pa ugovor s papom Agatonom valjda je razlog da su Hrvati kroz svu svoju povijest ostali vjerni papinstvu i Rimu, otklonivši uvijek odlučno napast, bilo raskola, bilo krivovjerja. I to je, sigurno, bila velika milost hrvatskom narodnom biću koja bi morala biti sveta obveza i za budućnost.
Papa Agaton je svoje poslovno umijeće iskoristio i u slučaju, kada su se engleski biskupi obratili za savjet Rimu. Bilo je to kada su se Sv. Wilfrid od Yorka i Sv. Teodor od Canterburya obratili Rimu radi razgraničenja biskupija.
U engleski York vratio je svrgnutog biskupa Wilfrida, a na britanski je otok poslao i benediktinskog opata nadkantora Ivana, kako bi ovaj Engleze poučio gregorijanskom pjevanju i tako proširio rimsku liturgiju.
Najvažniji događaj Agatonova pontifikata je Šesti ekumenski sabor u Carigradu, zvan Trulski. Sabor je bio 680. i 681., ali mu Papa na žalost nije dočekao kraj. Kako piše laudato.hr na tom je Saboru osuđena monoteletska hereza koja je tvrdila da su u Isusu dvije naravi, ali samo jedna volja.
Papa Agaton umro je 10. siječnja 681., a tijelo mu počiva u crkvi Sv. Petra u Rimu.
