× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • 25.studenog

phpThumb_cache_nedjelja.ba__srca3bf3e337c00becd81a92192391e7201_par237e4a9ca0b8b807a10bf3329368f378_dat1700811305.jpeg

Sveta Katarina Aleksandrijska (287. - 305.), djevica i mučenica, čije je čašćenje rašireno i na Istoku i na Zapadu, rođena je u Aleksandriji,piše nedjelja.ba.

Prema predaji potjecala je iz ugledne plemićke obitelji, te bila poznata po iznimnoj ljepoti, učenosti i mudrosti. Neki kršćanski pustinjak poučio ju je kršćanstvu i pokrstio...

Onodobno je car Maksimin Daia naredio da svi stanovnici Aleksandrije moraju doći u hram i žrtvovati idolima. Katarina je također došla, usprotivila se caru i pozvala kršćane da ne žrtvuju idolima nego se suprotstave carevoj naredbi. On je naredio neka je nakon žrtvovanja dovedu k njemu u palaču, gdje je pokušao sve kako bi pridobio njezinu naklonost. Pozvao je 50 najučenijih filozofa i govornika svoga carstva da pokušaju pobiti njezinu nauku i pridobiti je za poganstvo, a sam joj je obećao veliku nagradu i ponudio ženidbu. Katarina je svojom mudrošću, odvažnošću i dobrim poznavanjem filozofije i teologije, pridobila na svoju stranu mudrace koji su se rasvijetljeni milošću, obratili na kršćanstvo. Tada ju je car zatvorio i mučio, a kada nije popustila ni u tim kušnjama, naredio je neka je rasijeku kotačem s bodežima – no, kotač se raspao. Potom su ju odveli izvan grada i odrubili joj glavu, a predaja kaže kako su joj anđeli tijelo prenijeli na goru Sinaj i tamo ga pokopali. Kasnije je na tom mjestu podignut glasoviti samostan Sv. Katarine koji postoji još i danas.

U sakralnoj umjetnosti prikazuje ju se kao plemkinju, okruženu ružama, s palmom u ruci i s kotačem načičkanim bodežima; ili se prikazuju njezine zaruke s Kristom i njezino polaganje u grob... Zaštitnica je djevojaka, teologa, studenata, učitelja i filozofa.

U našem narodu, uz spomendan Sv. Katarine vežu se uzrečice: Sv. Kata, snijeg za vrata! Katarina skoči van, do Božića mjesec dan!

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • 25.studenog

phpThumb_cache_nedjelja.ba__srca3bf3e337c00becd81a92192391e7201_par237e4a9ca0b8b807a10bf3329368f378_dat1700811305.jpeg

Sveta Katarina Aleksandrijska (287. - 305.), djevica i mučenica, čije je čašćenje rašireno i na Istoku i na Zapadu, rođena je u Aleksandriji,piše nedjelja.ba.

Prema predaji potjecala je iz ugledne plemićke obitelji, te bila poznata po iznimnoj ljepoti, učenosti i mudrosti. Neki kršćanski pustinjak poučio ju je kršćanstvu i pokrstio...

Onodobno je car Maksimin Daia naredio da svi stanovnici Aleksandrije moraju doći u hram i žrtvovati idolima. Katarina je također došla, usprotivila se caru i pozvala kršćane da ne žrtvuju idolima nego se suprotstave carevoj naredbi. On je naredio neka je nakon žrtvovanja dovedu k njemu u palaču, gdje je pokušao sve kako bi pridobio njezinu naklonost. Pozvao je 50 najučenijih filozofa i govornika svoga carstva da pokušaju pobiti njezinu nauku i pridobiti je za poganstvo, a sam joj je obećao veliku nagradu i ponudio ženidbu. Katarina je svojom mudrošću, odvažnošću i dobrim poznavanjem filozofije i teologije, pridobila na svoju stranu mudrace koji su se rasvijetljeni milošću, obratili na kršćanstvo. Tada ju je car zatvorio i mučio, a kada nije popustila ni u tim kušnjama, naredio je neka je rasijeku kotačem s bodežima – no, kotač se raspao. Potom su ju odveli izvan grada i odrubili joj glavu, a predaja kaže kako su joj anđeli tijelo prenijeli na goru Sinaj i tamo ga pokopali. Kasnije je na tom mjestu podignut glasoviti samostan Sv. Katarine koji postoji još i danas.

U sakralnoj umjetnosti prikazuje ju se kao plemkinju, okruženu ružama, s palmom u ruci i s kotačem načičkanim bodežima; ili se prikazuju njezine zaruke s Kristom i njezino polaganje u grob... Zaštitnica je djevojaka, teologa, studenata, učitelja i filozofa.

U našem narodu, uz spomendan Sv. Katarine vežu se uzrečice: Sv. Kata, snijeg za vrata! Katarina skoči van, do Božića mjesec dan!

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više