- 1429. Pobjedom francuske vojske nad Englezima završena opsada Orleansa u Stogodišnjem ratu.
- 1794. U Parizu, po nalogu Revolucionarnog suda, giljotinom pogubljen francuski kemičar Antoine Lavoisier, osnivač moderne kemije. Formulirao je zakon o neuništivosti materije i otkrio proces oksidacije.
- 1828. U Švicarskoj rođen Henry Dunant, osnivač Crvenog križa i dobitnik prve Nobelove nagrade za mir.
- 1886. John Stith Pemberton iz Atlante počeo s prodajom novog pića koje će kasnije postati poznato kao Coca-Cola.
- 1902. Od erupcije vulkana Mount Pelée na Martiniqu na Karibima uništen grad Saint-Pierre, a poginulo je više od 30.000 ljudi.
- 1903. Na Tahitiju umro francuski postimpresionistički slikar Paul Gauguin.
- 1921. U Švedskoj ukinuta smrtna kazna.
- 1924. Na Korčuli rođen istaknuti bh. slikar Mario Mikulić.
- 1949. Osnovana Savezna Republika Njemačka, u čiji sastav su ušle dotadašnje zone pod američkom, britanskom i francuskom kontrolom, uspostavljene poslije rata. Formirana je privremena vlada s Konradom Adenauerom na čelu.
- 1952. Umro američki filmski producent William Fox, osnivač filmske korporacije Fox, kasnije Twentieth Century Fox.
- 1970. Beatlesi izdali svoj posljednji album, ‘’Let It Be“.
- 1973. U Južnoj Dakoti, u SAD-u, okončana pobuna Indijanaca koji su 10 tjedana u opsadi držali malo prerijsko naselje.
- 1980. U Beogradu na Dedinju pokopan predsjednik SFRJ Josip Broz Tito.
- 1984. Sovjetski olimpijski komitet odlučio bojkotirati Olimpijske igre u Los Angelesu, optuživši vladu SAD-a za kršenje Olimpijske povelje.
- 1999. U zračnim udarima NATO-a na SR Jugoslaviju pogođeno VeleposlanstvoKine u Beogradu. Poginulo je četvero kineskih državljana, a najmanje 10 ranjeno.
- 1999. Umro britanski filmski glumac Dirk Bogarde, poznat po ulogama ‘’Smrt u Veneciji”, “Žrtva” i “Sluga”.
- 1999. Pod nerazjašnjenim okolnostima ubijen Fehmi Agani, najbliži suradnik lidera Demokratskog saveza Kosova Ibrahima Rugove. Njegovo tijelo pronađeno je kod Lipljana na Kosovu.
- 2001. Papa Ivan Pavao II okončao svoju povjesnu posjetu Siriji, čime je postao prvi papa koji je ušao u džamiju. Tu zemlju je napustio molitvom za mir između Židova i Arapa.
- 2003. Marokanski kralj Muhamed povodom rođenja svog sina, nasljednika, oslobodio više od 9.000 zatvorenika, što je najveća amnestija u povijesti ove zemlje.
artinfo.ba
