× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • 2.rujna

rujanski-mucenici.jpeg

Crkva pod imenom Blaženih mučenika rujanskih progona časti brojnu skupinu mučenika ubijenih iz mržnje prema katoličkoj vjeri u četiri pariška zatvora, između 2. i 3. rujna 1792. pod tragičnim okolnostima Francuske revolucije,prenosi nedjelja.ba.

Ubijeni su na čelu s biskupom Ivanom Mariom du Lau d'AllemanomFranjom Josipom i Petrom Ljudevitom de la Rochefoucauldom, koje je slijedilo još 188 svećenika i redovnika. Blaženim ih je proglasio papa Pio XI., 1926., a njihov se blagdan poklapa s nadnevkom mučeništva.

Iako Crkva nabraja 191 mučenika, pretežito Crkvenih dužnosnika, njihovu smrt valja sagledati u širem okružju čitavog niza razularenih zvjerstava, koja su dovela do smrti još brojnih drugih osoba, koje su pale radi vjere, uključujući također i neke čija su imena ostala nepoznata – između ostalog i 40 dječaka mlađih od 18 godina.

Masakr je počinjen bez ikakva suda dok su malobrojni postojeći službeni dokumenti uništeni u požaru pariškog Hotela de Ville 1871. Tako su glavni izvori podataka bila svjedočanstva očevidaca, osobito nekolicine svećenika koji su uspjeli izbjeći pokolj. Sve u svemu, oko 1 400 osoba – što odgovara polovini broja zatočenika zatvorenih u Parizu – stradalo je u rujanskim masakrima.

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
Sarajevski kiseljak - novi 28.6.
  • 2.rujna

rujanski-mucenici.jpeg

Crkva pod imenom Blaženih mučenika rujanskih progona časti brojnu skupinu mučenika ubijenih iz mržnje prema katoličkoj vjeri u četiri pariška zatvora, između 2. i 3. rujna 1792. pod tragičnim okolnostima Francuske revolucije,prenosi nedjelja.ba.

Ubijeni su na čelu s biskupom Ivanom Mariom du Lau d'AllemanomFranjom Josipom i Petrom Ljudevitom de la Rochefoucauldom, koje je slijedilo još 188 svećenika i redovnika. Blaženim ih je proglasio papa Pio XI., 1926., a njihov se blagdan poklapa s nadnevkom mučeništva.

Iako Crkva nabraja 191 mučenika, pretežito Crkvenih dužnosnika, njihovu smrt valja sagledati u širem okružju čitavog niza razularenih zvjerstava, koja su dovela do smrti još brojnih drugih osoba, koje su pale radi vjere, uključujući također i neke čija su imena ostala nepoznata – između ostalog i 40 dječaka mlađih od 18 godina.

Masakr je počinjen bez ikakva suda dok su malobrojni postojeći službeni dokumenti uništeni u požaru pariškog Hotela de Ville 1871. Tako su glavni izvori podataka bila svjedočanstva očevidaca, osobito nekolicine svećenika koji su uspjeli izbjeći pokolj. Sve u svemu, oko 1 400 osoba – što odgovara polovini broja zatočenika zatvorenih u Parizu – stradalo je u rujanskim masakrima.

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.