× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

Među brojnim neprocjenjivo vrijednim eksponatima Muzeja Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici nalazi se i stalna postavka samostanske galerije slika.

Među brojnim neprocjenjivo vrijednim eksponatima Muzeja Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici nalazi se i stalna postavka samostanske galerije slika.

Tu se nalazi oko dvije stotine umjetničkih djela, velikih domaćih i svjetskih slikara koje su fratri dobivali, sakupljali i čuvali u Samostanu u Fojnici. U Muzeju samostana u Fojnici se čuva i najstarija slika u povijesti umjetnosti u BiH.
To je slika iz 1328 godine, radi se o posudi s cvijećem, a riječ je o temperi na dasci koja je djelo talijanskih slikara. Zanimljivo je i to da kada su fratri iz Italije dolazili fratrima u Fojnicu, donosili su umjetničke slike, a ne recimo misno vino kako su to neki običavali. Poznati povjesničar Smail Tihić, o ovoj slici je napisao da se upravo u 14. stoljeću slikalo ovom tehnikom i s ovim motivima. Sliku su fratri sačuvali jer su je cijenili, jer je manjeg formata pa se mogla nositi, sakriti i čuvati, pojašnjava fra Nikica Vujica, gvardijan Samostana u Fojnici.

Zanimljivo je i to da su se prve crkvene orgulje koje se spominju u Bosni (a koje nisu sačuvane) iz 1801. godine, nalazile u samostanskoj crkvi u Fojnici. U povijesnom blagu Samostana u Fojnici nalaze i orgulje koje je izradila firma Gebrüder Rieger iz Jägerndorfa 1896. godine, koje su i sada u funkciji. Posjeduju jedan manual, jedan pedal i sedam zvučnih registara a mehaničke su trakture. Restaurirane su 2012 godine, a majstor restauracije bio je Mijo Prskalo, a za koje je Davor Ljubić, maestro na orguljama kazao „Orgulje su same po sebi jak, moćan instrument, ali ujedno mogu „napraviti“ i nježne poput lahora, umilne tonove“, kaže fra Vujica.

Fojnički samostan čuva zanimljiv predmet u obliku plitke srebrne okrugle zdjelice nastale sredinom 15. stoljeća. Takve su zdjelice tijekom srednjeg vijeka upotrebljavane za piće, nazivale su se čašama, a danas ih muzejski inventari nazivaju francuskim nazivom hanap.

Čaša (zdjelica) je izrađena iskucavanjem, malih je dimenzija – visine 2,6 i promjera 11,8 cm. Unutrašnju stranu oboda ispunjava deset lučnih polja s deset životinjskih figura, stvarnih i fantastičnih, a u središtu je jelen u trku. Na obodnoj zoni prikazani su: sova (ili orao), tri ptice u hodu i ptica koja kljuca zrnje (barske koke?), divokoza, zec, pas s ogrlicom i životinja dlakavog repa, možda čagalj, kaže fra Vujica.

Jedina fantastična figura na obodu je harpija – ptica sa ženskom glavom, koja se u srednjovjekovnom bestijariju poistovjećuje sa sirenom i simbolizira napast, iskušenje i otklon od Božje milosti. Harpiji se suprotstavlja središnja figura jelena koja se može interpretirati kao posvećenost redovničkom pozivu i čistom životu, što bi tumačenje namjene čaše usmjerilo prema specifičnoj primjeni, vjerojatno za upotrebu redovniku iz krugova bosanske vlastele. U kontekstu takvog čitanja ikonografije, lov kao aristokratska zabava predstavlja napast suprotstavljenu redovničkoj pobožnosti, kaže gvardijan, fra Nikica Vujica za portal Fojnica.ba.

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

Među brojnim neprocjenjivo vrijednim eksponatima Muzeja Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici nalazi se i stalna postavka samostanske galerije slika.

Među brojnim neprocjenjivo vrijednim eksponatima Muzeja Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici nalazi se i stalna postavka samostanske galerije slika.

Tu se nalazi oko dvije stotine umjetničkih djela, velikih domaćih i svjetskih slikara koje su fratri dobivali, sakupljali i čuvali u Samostanu u Fojnici. U Muzeju samostana u Fojnici se čuva i najstarija slika u povijesti umjetnosti u BiH.
To je slika iz 1328 godine, radi se o posudi s cvijećem, a riječ je o temperi na dasci koja je djelo talijanskih slikara. Zanimljivo je i to da kada su fratri iz Italije dolazili fratrima u Fojnicu, donosili su umjetničke slike, a ne recimo misno vino kako su to neki običavali. Poznati povjesničar Smail Tihić, o ovoj slici je napisao da se upravo u 14. stoljeću slikalo ovom tehnikom i s ovim motivima. Sliku su fratri sačuvali jer su je cijenili, jer je manjeg formata pa se mogla nositi, sakriti i čuvati, pojašnjava fra Nikica Vujica, gvardijan Samostana u Fojnici.

Zanimljivo je i to da su se prve crkvene orgulje koje se spominju u Bosni (a koje nisu sačuvane) iz 1801. godine, nalazile u samostanskoj crkvi u Fojnici. U povijesnom blagu Samostana u Fojnici nalaze i orgulje koje je izradila firma Gebrüder Rieger iz Jägerndorfa 1896. godine, koje su i sada u funkciji. Posjeduju jedan manual, jedan pedal i sedam zvučnih registara a mehaničke su trakture. Restaurirane su 2012 godine, a majstor restauracije bio je Mijo Prskalo, a za koje je Davor Ljubić, maestro na orguljama kazao „Orgulje su same po sebi jak, moćan instrument, ali ujedno mogu „napraviti“ i nježne poput lahora, umilne tonove“, kaže fra Vujica.

Fojnički samostan čuva zanimljiv predmet u obliku plitke srebrne okrugle zdjelice nastale sredinom 15. stoljeća. Takve su zdjelice tijekom srednjeg vijeka upotrebljavane za piće, nazivale su se čašama, a danas ih muzejski inventari nazivaju francuskim nazivom hanap.

Čaša (zdjelica) je izrađena iskucavanjem, malih je dimenzija – visine 2,6 i promjera 11,8 cm. Unutrašnju stranu oboda ispunjava deset lučnih polja s deset životinjskih figura, stvarnih i fantastičnih, a u središtu je jelen u trku. Na obodnoj zoni prikazani su: sova (ili orao), tri ptice u hodu i ptica koja kljuca zrnje (barske koke?), divokoza, zec, pas s ogrlicom i životinja dlakavog repa, možda čagalj, kaže fra Vujica.

Jedina fantastična figura na obodu je harpija – ptica sa ženskom glavom, koja se u srednjovjekovnom bestijariju poistovjećuje sa sirenom i simbolizira napast, iskušenje i otklon od Božje milosti. Harpiji se suprotstavlja središnja figura jelena koja se može interpretirati kao posvećenost redovničkom pozivu i čistom životu, što bi tumačenje namjene čaše usmjerilo prema specifičnoj primjeni, vjerojatno za upotrebu redovniku iz krugova bosanske vlastele. U kontekstu takvog čitanja ikonografije, lov kao aristokratska zabava predstavlja napast suprotstavljenu redovničkoj pobožnosti, kaže gvardijan, fra Nikica Vujica za portal Fojnica.ba.

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više