Piše: Irena Vasić-Dobrić
Vrhunska vina “made in Žepče”, proizvedena u vinariji Povratak, ponovno su dostupna u prodaji širom BiH, uprkos pandemiji COVID-19 koja je ostavila posljedice na kompletan bh. vinogradarski sektor.
Da vrhunsko i kvalitetno vino nije privilegija samo Hercegovine, već se proizvodi i u Bosni i to u brežuljkastom žepačkom kraju, dokaz je glasovita vinarija Povratak, koju je prije šest godina otvorio poduzetnik Vinko Zovko, vrativši se iz Italije u rodnu grudu.
Vodila ga je ideja da kroz proizvodnju i prodaju vina može uspjeti u BiH i na taj način dati svoj doprinos društvenoj zajednici, te zadržati mlade ljude u Žepču.
„U Povratak vjerujem“ glasila bi stoga parafraza poznate latinske izreke posvećene vinu proizvedenom u istoimenoj vinariji, u kojoj se marljivi i vrijedni tim mladih ljudi već šest godina istinski bori da održi vrhunsku tradiciju vinogradarstva.
Prema riječima Aleksandra Iliševića, direktora ove vinarije, sam naziv „Povratak“ nosi temeljnu poruku i značenje za sve njih.
„Povratak“ za nas predstavlja vraćanje rodnoj grudi, vraćanje, zemljoradnji i zaboravljenoj tradiciji vinogradarstva, koja potiče još iz rimskog perioda. U središte svega stavljamo kvalitet, kako glasi i sam moto naše vinarije: „Pij kvalitetno, poštuj sebe! Čak i svjetski poznati somnelijeri pohvalili su naša vina za vrhunski kvalitet“, kaže Ilišević.
Cilj menadžmenta vinarije Povratak je prvenstveno probuditi veću vinsku kulturu sa domaćim proizvodima u BiH. Ali, osim osvajanja domaćeg tržišta, ostvarili su i izvoz znatnih količina vina u Hrvatsku.
Zanimanje za izvoz na kinesko i rusko tržište
„Nadamo se da ćemo uskoro osvojiti tržište i ostalih zemalja Europske unije. Ovih dana vodimo pregovore o plasmanu naših vina u Švicarsku i SAD, a postoji i veliko zanimanje za izvoz naših vina i na kinesko i rusko tržište“, istaknuo je Iišević.
U vinariji Povtratak ponovo su pokrenuli vinski shop, koji se nalazi u Sarajevskoj ulici u Žepču.
„To je shop koji svakako vrijedi posjetiti, jer nešto slično na ovom prostoru Balkana ne postoji“, ponosno je istaknuo Ilišević.
Nažalost, pandemija COVID-19 ostavila je negativne posljedice i u sektoru vinarstva u BiH. U vinariji Povratak imali su u 2020. godini pad prometa preko 40% u prva 3 mjeseca tijekom lockdowna.
„U narednim mjesecima pad poslovanja zbog pandemije bio je još veći, što je izazvalo lančanu reakciju od koje se teško oporavljamo. Međutim, nama to predstavlja još veći motiv da opstanemo i dokažemo da možemo biti još bolji. Stoga, tražimo partnerstvo u pisanju projekta za bespovratna sredstva iz EU fondova, kako bi smo reorganizovali poslovanje i pokrenuli sadnju dodatnih 40 hektara zemljišta“, objašnjava Ilišević.
Godišnje proizvode 700 hektolitara vina
Vinogradi vinarije Povratak prostiru se na šezdeset i tri hektara zemljišta, sa kojih se godišnje proizvede 700 hektolitara vina. Kapacitet vinarije je 4300 hektolitara vina. Sadnja i uzgoj vinove loze i pravljenje vina je izuzetno zahtjevan posao, koje zahtjeva dugogodišnje iskustvo i ogromno znanje, koje je odlika tima od 10 zaposlenih radnika.
A da na mladima svijet ostaje, primjer je Maja Stojić, marketing menadžer u vinariji Povratak, jedna od mlađih članica ovog tima, koje krasi ambicija, sposobnost i znanje.
„Svi vjerujemo u istu viziju i pratimo isti cilj. Radimo ono što volimo i volimo ono što radimo i smatramo da će nas to dovesti do rezultata“, tvrdi Stojić.
Stoga je jedan od prioriteta ove vinarije i potraga za stručnim, kvalitetnim i dobrim kadrom, pogotovo komercijalistima.
„Natječaj je još otvoren i to je prilika da nam se jave mlade i ambiciozne osobe i postanu dio tima koji s osmijehom dolazi na posao, mimo svih poteškoća koje trenutno imamo“, kaže Stojić.
Vrhunske sorte
Vinogojstvo i pravljenje vina u Žepču, prema riječima Emine Gračić, enologinje u vinariji Povratak, datira još iz starog rimskog carstva.
„Pojedine čestice kroz stare snimke katastarskog ureda iz austrougarskog perioda i dan danas se mogu pronaći s opisom/natpisom kao „VINOGRAD“. Mikro klimatski uvjeti ovog područja su idealni za uzgoj vina, što nam daje veliku prednost jer raspolažemo s dosta sunca, a imamo i prednost kroz veliku koncentraciju vlage/vode“, objašnjava Gračić.
Kako dalje navodi Gračić, sorte koje Povratak ima u svojoj ponudi su: Palava, Merlot, Malvazija istarska, Pinot sivi, Cabernet Franc, Muller Thurgau.
„Osim njih, u našim vinogradim također se nalaze i sljedeće sorte: Ugni blanc, Traminer aromatico, Marselan, Ancellotta. Ove sorte nisu tako karakteristične za naše vinogorje, i samim time smo još ponosniji što smo uspjeli da ih održimo u ovim uvjetima. Ove sorte daju najbolje rezultate, kako po prinosu tako i kvaliteti i svakim danom sve više se adaptiraju na naše podneblje. Kako su naša sortna vina vrhunske kvalitete, tako i sorte od kojih ih pravimo moraju biti najbolje“, tvrdi Gračić.
Ekološki tretman vinove voze
Ogromna prednost vinarije Povratak u odnosu na izuzetno jaku konkurenciju u BiH, prema riječima Majde Planćić, agronoma u vinariji Povratak je u tome što vinovu lozu tretiraju isključivo preparatima za zaštitu bilja, a ne pesticidima.
„Nastojimo sačuvati zdrav okoliš, te možemo reći da je naša proizvodnja grožđa integrirana, a ne konvencionalna, kao u većini slučajeva kada je vinogradarstvo u pitanju“, tvrdi Plančić.
U vinariji Povratak ušli su 2021. godinu jači nego ikada, nastojeći pri tome sanirati gubitke nastale u posljednje dvije godine, a u tu svrhu poslužit će im ogromne rezerve vina proizvedene u posljednje tri godine.
„Naša prognoza je da ćemo konačno u 2021. godini stati na noge i smanjiti gubitak od oko 600.000 KM, kako bi smo ovu godinu završili u plusu. Vinogradarstvo ovdje ima perspektivu jer je zemlja pogodna za gajenje vinove loze, ljudi su jako zainteresirani za njen uzgoj i sve više mladih ljudi se odaziva na naše projekte. Stoga tvrdim da vinogradarstvo u Žepču predstavlja ogroman neiskorišten potencijal i smatram da se svi mi moramo udružiti i zajednički nastupati kao jedna cjelina iz BiH“, rekao je Ilišević.
Poslovnenovine.ba
