ART BLOG NAŠA DIJASPORA NATJEČAJI MARKETING POŠALJITE VIJEST
Priče iz Kiseljaka

stepinac kiseljak

Foto: Ilustracija

 

"Ako treba trpjeti, trpjet ćemo.

Ako u zatvor - u zatvor.

Ako treba umrijeti, i umrijet ćemo - ali sotoni popustiti, to nikada!

Komunizam se od laži rodio, od laži živi, i od laži će umrijeti.

Gospodinu Bogu se ne žuri, ali On nikada ne zakasni."

Bl. Kardinal Stepinac

 

 

Piše: Milan Tuzlak/artinfo.ba


Taj lipanjski dan 1938. god. bio je sasvim uobičajen za ovo malo turističko mjesto, osim što je, pored svakodnevne gužve, iz pravca Visokog stigla povorka vozeći uvažene goste.

Taj dan je Kiseljak posjetio, istina u prolazu i to na povratku iz Sarajeva u Zagreb, tadašnji zagrebački nadbiskup dr. Alojzije Stepinac. Zajedno sa Stepincem, pored ostale pratnje bio je i uvaženi hrvatski mitrolopit grkokatoličke crkve vladika dr. Dionizije Njaradi.
Očekivani gosti došli su ispred Hrvatskog doma gdje je uz mnoštvo prisutnih Kiseljačana, organiziran doček. Pozdravio ih je tadašnji župnik fra Bono Ostojić i poželio im dobrodošlicu. Nakon toga se u ime općine obratio tadašnji načelnik Anto Rajić. U ime kiseljačke “Omladine sv. Ante“ pozdravnim riječima goste je pozdravila djevojčica, kćerka Joze Jurišića.

Nakon pozdravnih govora, domaćinima i okupljenom narodu obratio se i sam dr. Stepinac održavši kratki govor. Gosti su zatim primljeni u dvorani Hrvatskog doma gdje su počašćeni kiseljačkom pogačom i čašom kiseljaka. Visoko izaslanstvo se zadržalo nekoliko sati u ugodnom razgovoru s domaćinima, a nakon toga su bili ispraćeni na put ka Zagrebu uz poklike naroda, „živili, sretno putovali“.
Iako je ovo bio kratak posjet, narod Kiseljaka je bio počašćen, te su ga se rado prisjećali.

 

price_iz_kis_2_kolaz_1.jpg

 

Naime, Alojzije Stepinac je umro na na glasu svetosti i mučeništva na današnji dan, 10. veljače 1960. u Krašiću, a pokopan je u zagrebačkoj katedrali. Njegov je grob mjesto neprekidne molitve i vrelo uslišanja.

Alojzije Stepinac rođen je 8. svibnja 1898. u Brezariću, župa Krašić. Bogoslovni nauk završio je u Rimu, gdje je zaređen za svećenika 26. listopada 1930. Papa Pio XI imenovao ga je 28. svibnja 1934. nadbiskupom koadjutorom.

Hrabro se suočio s izazovima povijesti, u kojoj bijaše poslužiteljem Evanđelja. Proročki je prikazivao razorne moći svih ideologija kojih je cilj bio protivan časti pravoga Boga i dostojanstva ljudske osobe. Svi prognani zbog rasne, klasne ili nacionalne ideologije u njemu su imali svoga zaštitnika. U liječenju socijalne bijede darivao je od svoga stola i od crkvenih dobara.

Osnivao je nova župna središta, marno promicao katolički tisak, uznastojao urediti katolička društva prema načelima crkvenog Učiteljstva, uključivao redovnike i redovnice u pastoralni i karitativni život Nadbiskupije, te tješio i duhovno podizao obespravljeni puk.

U svakom je političkom sustavu branio slobodu i nadnaravno podrijetlo Katoličke crkve. Kada zbog vjernosti savjesti nije dopustio da Crkva postane ropkinjom komunističke ideologije, te da se odcjepljenjem od Rima stvori tzv. “Hrvatska nacionalna crkva”, montiran mu je politički proces na kojem ga je komunistički sud 11. listopada 1946. osudio na 16 godina robije. Hrvatski Sabor je 14. veljače 1992. poništio sudsku presudu i osudio politički sudski postupak protiv Zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca. Za njegovu hrabrost i svjedočko trpljenje Papa Pio XII. uvrstio ga je 12. siječnja 1953. u Zbor kardinala.

Njegov nastup pred sudom očitovao je živu i nepokolebljivu vjeru u božanstvo Isusa Krista, djevičansko materinstvo Blažene Djevice Marije i vječni život čovjekov.
Kroz cijeli život, a osobito u zatvoru i sužanjstvu, pokazao se kao vjeran sluga Božji. Vidjelo se da mu je Bog davao snagu za takav život vjere kojom je i druge poticao na evanđeoski oblik života.

Tako je svojim životom uistinu ostvario program što ga zapisa 29. prosinca 1956. za krašićkog sužanjstva: “Naši bi se ideali mogli sažeti u jednu riječ - Bog! Bog naš uzor, Bog naš život, Bog i svjetlo naše na stazama ovoga zemaljskog života!”

Godine 1981. u Rimu je službeno otpočeo kanonski postupak za njegovo proglašenje blaženim i svetim. U listopadu 1998. u hrvatskome nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke papa Ivan Pavao II. proglasio je Alojzija Stepinca blaženikom Katoličke crkve, donosi službena stranica Hrvatske biskupske konferencije.

 

artinfo.ba

0
0
0
s2sdefault

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2021 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17