× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Putujemo s Valentinom

bunski kanal valentina

BUNSKI KANAL

Buni treba od njenog izvora svega 9 km da zagrli konačno Neretvu. Sa one strane gdje je srce. Dakle, lijeve. Tu gdje s lijeve strane Neretvu grli Buna nalazi se prirodni zagrljaj stijena, vode i zelenila specifičan za svako doba godine. Najljepša je kažu preko ljeta, zbog količine vode i zbog toga što se može vidjeti kako se cijela Neretva ulijeva u uski kanal širine malo više od 3m a dužine 850 m. Ova lokacija je nastala zahvaljujući prirodi, ne čovjeku.

Vjerujem kako ste ovom cestom prošli mnogo puta, baš kao i ja, a da nikada niste se zaustavili. Ako krenete od Mostara južno usput vam je. Upišete li Bunski kanal ili Bunski most (Bačevići) navigacija će vas bez problema odvesti na ovu lokaciju. Od glavne ceste, kada skrenete, imate nekih 100 m do mosta, tu ostavite automobil. Pješice pređite preko mosta te se spustite preko prirodnih barijera do samog kanala. Ako ste sa djecom preporučujem da pazite, voda je jako brza i hladna.

IMG_20200810_083028.jpg

Ako želite odlične fotografije sa ove lokacije preporučujem doći rano ujutro ili predvečer. Sunce u podne baš i ne surađuje. Nažalost tu sam zatekla i smeća kojeg su ostavili, pretpostavljam, oni koji su došli posjetiti i uživati u ovom prirodnom zagrljaju. Priroda je stvarala ovo područje stotinama godina, mi ga trebamo čuvati!

U bivšoj državi prostor Bunskih kanala bio je zakonom zaštićen kao spomenik prirode. U današnje vrijeme sve je nejasno, ostavljeno je kao slobodno tumačenje. Udruge koje se bore za zaštitu rijeka i prirode više puta su upozoravale kako ovo područje treba zaštititi i država biti jasnija i glasnija, međutim do sada nije. Ovaj kanal idealan je za kajake i kanuu, čak što više kažu da nema atraktivnije staze na svijetu nego li ove. Osamdesetih godina kajakaši su se na Bunskim kanalima borili za svjetske i europske medalje.

Kada krenete južno navratite, uživajte i da, smeće ponesite sa sobom!


TEKIJA BLAGAJ


Ako ste došli do Bunskog kanala onda produžite još 9 km te uživajte u Tekiji Blagaj i izvoru rijeke Bune. Po dolasku sa vaše desne strane vidjet ćete veliki parking koji košta 2 KM (cijeli dan). Tu ostavite automobil i prošetajte nekih 5 minuta do same lokacije. Također možete proći od navedenog parkinga prema Tekiji Blagaj i parkirati ispred nekog od restorana, u tom slučaju ne plaćate parking. Nisam sigurna koliko je automobila dozvoljeno da tamo prođe jer postoji rampa. Možete pitati, a ja sam odabrala prvu opciju.

Osim što je tu izvor rijeke Bune, desno od nje na čvrstom kamenitom tlu i dan danas stoji Tekija Blagaj. Izgrađena je na mjestu starijeg bogumilskog svetišta o kojem povijest i nije sačuvala mnogo podataka. Što se tiče imena jedni je zovu Tekija u Blagaju, drugi Tekija na vrelu Bune - kako god svi misle na isto.

 

IMG_20200810_092051.jpg

 

Ulaz u Tekiju se naplaćuje svega 2KM.
Žene se trebaju pokriti jer tako nalažu pravila tekije. Ne trebate nositi svoje marame jer na ulazu će vas dočekati niz jednokratnih marama koje možete posuditi, a po izlazu odložiti u korpu. U dvorištu ne trebate nositi maramu, samo u tekiji. Tekija Blagaj je mjesto gdje su derviši obavljali i još uvijek obavljaju zikr (slave Boga). Arheološkim istraživanjem potvrđeno je kako postoje ostatci kasnoantičke građevine. Prije dolaska Turaka Osmanlija, u srednjem vijeku, ovo mjesto bilo je od posebnog vjerskog značaja. Prve pisane tragove o Tekiji Blagaj donosi Evlija Čelebija 1664. godine u svom putopisu. Tekija je aktivno radila sve do 1925. godine kada je umro i njen posljednji šejh Sejdo Šehović.

IMG_20200810_092916.jpg

Od II. svjetskog rata rad derviša je službeno u BiH zabranjen. Ranih 70tih godina upravljanje je preuzeo Zemaljski muzej. Jedno vrijeme nije imala zvaničnog vlasnika pa je Islamska zajednica počela koristiti i štititi od propadanja. Oživljavanjem tradicije dovišta, zajedničkog godišnjeg mevluda Tekija Blagaj ponovno dobiva značenje. Posljednji put obnovljena je 2011. godine. Odvojite dovoljno vremena kako biste vidjeli sve prostorije i saznali nešto više o povijesti mjesta.

 Kada izađete iz Tekije Blagaj siđite niz stepenice (lijevo) gdje ima balkon na kome nastaju brojne fotografije koje ste viđali na internetu. Naime, sa tog mjesta se vidi ulaz u pećinu gdje je izvor rijeke Bune.

 

IMG_20200810_093735.jpg

Ako pređete preko jednog od mostića proći ćete s druge strane tik pored pećine. Upitajte nekoga kako da dođete do pećine ili do čamaca koji voze u pećinu. 

Vožnja čamcem košta 4 KM po osobi. Traje nekih 10tak minuta, a prilikom vožnje saznat ćete nekoliko detalja koje ne možete pronaći na internetu. Boja Bune u pećini je prava fantazija. Ovdje svake godine u kolovozu dolaze ronioci koji istražuju dubinu i samu pećinu. Vjeruje se kako postoje dvije žile odakle dolazi Buna, a jedna je sa planine Bjelašnice. Po izlazu iz pećine primijetit ćete jednu ploču uklesanu u stijene a o nastanku ploče i tome kako je nastao put sa druge strane Bune ispričat će vam lokalci. Na internetu nećete pronaći sve te priče.

IMG_20200810_111313.jpg

 

Iznad tekije je ogromna litica visoka 240 m. Na toj litici i danas stoje zidine srednjovjekovnog grada Stjepana Vukčića Kosače. Ukoliko imate vremena preporučujem da odete i gore. Ulaz se ne plaća.

Kako skoro svako povijesno mjesto ima neku legendu, ima i Tekija Blagaj. Legenda o takozvanom dobrom adbestu ovdje se još uvijek prepričava. Kada sam saslušala priču najviše na mene utisak je ostavila činjenica onoga što se i danas poštuje - barem tako kažu! Naime, običaj je da se u tekiji navečer ostavi bokal s vodom i ručnik. Ujutro ručnik bude mokar, a bokal prazan. Vjeruje se kako je to uzeo dobri abdest.

IMG_20200810_111525.jpg

 

Ukoliko ste planirali ručak ovo je odlična lokacija. Ovdje ima mnogo restorana gdje se služe jela a specijalitet je naravno pastrmka iz Bune. Cijene su sasvim pristojne. Ručak i piće po osobi su 18-20KM. Također možete kupiti i neki suvenir u jednoj od kućica koje se tu nalaze.

Ove dvije lokacije preporučujem spojiti u cjelodnevni obiteljski izlet. Vjerujem kako ćete uživati, kvalitetno provesti vrijeme sa obitelji ali i naučiti nešto o povijesti BiH.

Udaljenosti automobilom
Kiseljak – Tekija Blagaj 127km (2 sata i 15 minuta)
Kiseljak – Bunski kanal 126km (2 sata i 10 minuta)
Mostar – Tekija Blagaj 14km (20 minuta)
Mostar – Bunski kanal 13km (15 minuta)
Bunski kanal – Tekija Blagaj 8km (20 minuta)

IMG_20200810_112050.jpg

IMG_20200810_112721.jpg

putujemo-s-valentinom-1.jpg

 

Krupa na Vrbasu i Balkana Jezero

Safari tura na Kruge-Divlji konji

Kravica, Humac, Koćuša

 

Valentina Vidović/artinfo.ba

 

 

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Putujemo s Valentinom

bunski kanal valentina

BUNSKI KANAL

Buni treba od njenog izvora svega 9 km da zagrli konačno Neretvu. Sa one strane gdje je srce. Dakle, lijeve. Tu gdje s lijeve strane Neretvu grli Buna nalazi se prirodni zagrljaj stijena, vode i zelenila specifičan za svako doba godine. Najljepša je kažu preko ljeta, zbog količine vode i zbog toga što se može vidjeti kako se cijela Neretva ulijeva u uski kanal širine malo više od 3m a dužine 850 m. Ova lokacija je nastala zahvaljujući prirodi, ne čovjeku.

Vjerujem kako ste ovom cestom prošli mnogo puta, baš kao i ja, a da nikada niste se zaustavili. Ako krenete od Mostara južno usput vam je. Upišete li Bunski kanal ili Bunski most (Bačevići) navigacija će vas bez problema odvesti na ovu lokaciju. Od glavne ceste, kada skrenete, imate nekih 100 m do mosta, tu ostavite automobil. Pješice pređite preko mosta te se spustite preko prirodnih barijera do samog kanala. Ako ste sa djecom preporučujem da pazite, voda je jako brza i hladna.

IMG_20200810_083028.jpg

Ako želite odlične fotografije sa ove lokacije preporučujem doći rano ujutro ili predvečer. Sunce u podne baš i ne surađuje. Nažalost tu sam zatekla i smeća kojeg su ostavili, pretpostavljam, oni koji su došli posjetiti i uživati u ovom prirodnom zagrljaju. Priroda je stvarala ovo područje stotinama godina, mi ga trebamo čuvati!

U bivšoj državi prostor Bunskih kanala bio je zakonom zaštićen kao spomenik prirode. U današnje vrijeme sve je nejasno, ostavljeno je kao slobodno tumačenje. Udruge koje se bore za zaštitu rijeka i prirode više puta su upozoravale kako ovo područje treba zaštititi i država biti jasnija i glasnija, međutim do sada nije. Ovaj kanal idealan je za kajake i kanuu, čak što više kažu da nema atraktivnije staze na svijetu nego li ove. Osamdesetih godina kajakaši su se na Bunskim kanalima borili za svjetske i europske medalje.

Kada krenete južno navratite, uživajte i da, smeće ponesite sa sobom!


TEKIJA BLAGAJ


Ako ste došli do Bunskog kanala onda produžite još 9 km te uživajte u Tekiji Blagaj i izvoru rijeke Bune. Po dolasku sa vaše desne strane vidjet ćete veliki parking koji košta 2 KM (cijeli dan). Tu ostavite automobil i prošetajte nekih 5 minuta do same lokacije. Također možete proći od navedenog parkinga prema Tekiji Blagaj i parkirati ispred nekog od restorana, u tom slučaju ne plaćate parking. Nisam sigurna koliko je automobila dozvoljeno da tamo prođe jer postoji rampa. Možete pitati, a ja sam odabrala prvu opciju.

Osim što je tu izvor rijeke Bune, desno od nje na čvrstom kamenitom tlu i dan danas stoji Tekija Blagaj. Izgrađena je na mjestu starijeg bogumilskog svetišta o kojem povijest i nije sačuvala mnogo podataka. Što se tiče imena jedni je zovu Tekija u Blagaju, drugi Tekija na vrelu Bune - kako god svi misle na isto.

 

IMG_20200810_092051.jpg

 

Ulaz u Tekiju se naplaćuje svega 2KM.
Žene se trebaju pokriti jer tako nalažu pravila tekije. Ne trebate nositi svoje marame jer na ulazu će vas dočekati niz jednokratnih marama koje možete posuditi, a po izlazu odložiti u korpu. U dvorištu ne trebate nositi maramu, samo u tekiji. Tekija Blagaj je mjesto gdje su derviši obavljali i još uvijek obavljaju zikr (slave Boga). Arheološkim istraživanjem potvrđeno je kako postoje ostatci kasnoantičke građevine. Prije dolaska Turaka Osmanlija, u srednjem vijeku, ovo mjesto bilo je od posebnog vjerskog značaja. Prve pisane tragove o Tekiji Blagaj donosi Evlija Čelebija 1664. godine u svom putopisu. Tekija je aktivno radila sve do 1925. godine kada je umro i njen posljednji šejh Sejdo Šehović.

IMG_20200810_092916.jpg

Od II. svjetskog rata rad derviša je službeno u BiH zabranjen. Ranih 70tih godina upravljanje je preuzeo Zemaljski muzej. Jedno vrijeme nije imala zvaničnog vlasnika pa je Islamska zajednica počela koristiti i štititi od propadanja. Oživljavanjem tradicije dovišta, zajedničkog godišnjeg mevluda Tekija Blagaj ponovno dobiva značenje. Posljednji put obnovljena je 2011. godine. Odvojite dovoljno vremena kako biste vidjeli sve prostorije i saznali nešto više o povijesti mjesta.

 Kada izađete iz Tekije Blagaj siđite niz stepenice (lijevo) gdje ima balkon na kome nastaju brojne fotografije koje ste viđali na internetu. Naime, sa tog mjesta se vidi ulaz u pećinu gdje je izvor rijeke Bune.

 

IMG_20200810_093735.jpg

Ako pređete preko jednog od mostića proći ćete s druge strane tik pored pećine. Upitajte nekoga kako da dođete do pećine ili do čamaca koji voze u pećinu. 

Vožnja čamcem košta 4 KM po osobi. Traje nekih 10tak minuta, a prilikom vožnje saznat ćete nekoliko detalja koje ne možete pronaći na internetu. Boja Bune u pećini je prava fantazija. Ovdje svake godine u kolovozu dolaze ronioci koji istražuju dubinu i samu pećinu. Vjeruje se kako postoje dvije žile odakle dolazi Buna, a jedna je sa planine Bjelašnice. Po izlazu iz pećine primijetit ćete jednu ploču uklesanu u stijene a o nastanku ploče i tome kako je nastao put sa druge strane Bune ispričat će vam lokalci. Na internetu nećete pronaći sve te priče.

IMG_20200810_111313.jpg

 

Iznad tekije je ogromna litica visoka 240 m. Na toj litici i danas stoje zidine srednjovjekovnog grada Stjepana Vukčića Kosače. Ukoliko imate vremena preporučujem da odete i gore. Ulaz se ne plaća.

Kako skoro svako povijesno mjesto ima neku legendu, ima i Tekija Blagaj. Legenda o takozvanom dobrom adbestu ovdje se još uvijek prepričava. Kada sam saslušala priču najviše na mene utisak je ostavila činjenica onoga što se i danas poštuje - barem tako kažu! Naime, običaj je da se u tekiji navečer ostavi bokal s vodom i ručnik. Ujutro ručnik bude mokar, a bokal prazan. Vjeruje se kako je to uzeo dobri abdest.

IMG_20200810_111525.jpg

 

Ukoliko ste planirali ručak ovo je odlična lokacija. Ovdje ima mnogo restorana gdje se služe jela a specijalitet je naravno pastrmka iz Bune. Cijene su sasvim pristojne. Ručak i piće po osobi su 18-20KM. Također možete kupiti i neki suvenir u jednoj od kućica koje se tu nalaze.

Ove dvije lokacije preporučujem spojiti u cjelodnevni obiteljski izlet. Vjerujem kako ćete uživati, kvalitetno provesti vrijeme sa obitelji ali i naučiti nešto o povijesti BiH.

Udaljenosti automobilom
Kiseljak – Tekija Blagaj 127km (2 sata i 15 minuta)
Kiseljak – Bunski kanal 126km (2 sata i 10 minuta)
Mostar – Tekija Blagaj 14km (20 minuta)
Mostar – Bunski kanal 13km (15 minuta)
Bunski kanal – Tekija Blagaj 8km (20 minuta)

IMG_20200810_112050.jpg

IMG_20200810_112721.jpg

putujemo-s-valentinom-1.jpg

 

Krupa na Vrbasu i Balkana Jezero

Safari tura na Kruge-Divlji konji

Kravica, Humac, Koćuša

 

Valentina Vidović/artinfo.ba

 

 

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.