Bogojavljanje, Gospodnja epifanija, Vodokršće, ali u narodu najpoznatiji naziv Tri kralja, blagdan koji se obilježava 06.siječnja, za katolike nosi višestruko značenje.
Ovim danom se slavi Božja objava čovjeku u ljudskoj osobi po Isusu Kristu. Tri maga, mudraca sa Istoka, vođeni betlehemskom zvijezdom repaticom, došli su se pokloniti novorođenom Kristu.
O ovom događaju izviještava Evanđelje po Mateju, u kojemu nisu navedena imena mudraca. Tek ih je kasnija predaja pretvorila u kraljeve i dodijelila imena – Gašpar, Melkior i Baltazar.
Tri mudraca su se Kristu poklonula i pri tomu su mu darovali tri simbolična dara: tamjan kao Bogu, zlato kao kralju na nebu i smirnu (plemenitu mast) kao čovjeku. Pozivajući tri kralja/mudraca koji dolaze iz nekršćanskog svijeta, ističe se da se Bog objavio i poganima, a ne samo Židovima.
Na ovaj dan se izvršava i svečani obred blagoslova vode, od čega dolazi i drugi naziv – Vodokršće, a toga je u narodu izvedeno da se blagoslov naziva krštenje vode. Donedavno se uobičavalo da tek nakon blagoslova vode slijedi blagoslov kuća, no danas je praksa drugačija. Tri kralja označavaju završetak božićnog razdoblja za katolike.
U našoj župnoj crkvi će se obred blagoslova vode održati u 8, 10 i 17 sati.
Zanimljivo je spomenuti da su tijekom blagoslova kuća prakaratori kredom na ulaznim vratima ispisivali prve dvije znameke tekuće godine, zatim slova G, M, B između koji se nalazio znak križa, te posljednje dvije znamenke godine. Dakle to bi bilo 20 G+M+B+ 20.
Prema narodnoj predaji ova slova označavaju početna sloga tri mudraca, međutim vjeruje se da su prvobitno stajala slova C, M, B prva slova latinske rečenice Christus mansionem benedicat. u prijevodu: Krist neka blagoslovi kuću. Do povezivanja ovoga označavanja s imenima trojice mudraca, je vrlo vjerovatno došlo iz razloga što se Gašpar, na latinskom naziva Casparus. Osim toga blagoslov kuća bi započinjao na Bogojavljanje, odnosno svetkovinu Tri kralja.
Prema legendi, trojicu mudraca je krstio sveti Toma apostol, a nakon smrti triju kraljeva njihove su relikvije odnesene u Carigrad, nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica, a kasnije su prenešene u Milano i na kraju u Köln, najljepšu njemačku katedralu, posvećenu Svetom Petru i Blaženoj Djevici Mariji. U katedrali je najslavniji veliki pozlaćeni Oltar Sveta tri kralja u obliku sarkofaga iz 13. stoljeća, koji je ujedno i najveći relikvijar u zapadnoj Europi. U njemu se nalaze kosti i više od dvije tisuće godina godina stara odjeća za koje se vjeruje da je pripadala trojici svetih kraljeva, a izloženi su na otvorenju crkve 1864. godine.
Tereza Š/artinfo.ba
