Kuda nas trendovi vode, te koje su to široj javnosti više ili manje poznate zemlje kojima predviđamo turistički procvat u narednim godinama možete provjeriti u nastavku…
1. Čile
Ova markantna i zadivljujuća zemlja izolirana je od ostatka Južne Amerike (i većine svijeta) planinskim lancem Anda na istoku, i golemim Tihim oceanom na zapadu, pustinjama Atacame na sjeveru i divljinama Patagonije na jugu. Ljepotu prekrasnih čileanskih krajolika u kojima se najbolje manifestiraju utjecaji klimatskih ekstrema nadmašuje jedino lepršava estetika južnoameričke arhitekture kakvu možemo vidjeti u glavnom gradu Santiagu. Građani Čilea će ove godine obilježiti 200 godina neovisnosti, a kako zahvaljujući sve većem broju novih letova nikada nije bilo lakše uhvatiti zrakoplov, i vi biste mogli podići čašu koktela Pisco Sour (karakterističnog za Čile i Peru), te nazdraviti skupa s njima.
2. Južna Koreja
Ova daleka zemlja je najbolji mogući predstavnik novog vala azijskog modernizma, koji se najbolje očituje u Seoulu, njenoj high – tech prijestolnici. Grad je u 2017. doživio svojevrstan „facelifting“, kojeg je obilježilo otvaranje „Seoul -lo 7017“, futurističkog parka smještenog na dijelu nekadašnje autoceste. Osim brojnih kavana, knjižnica i restorana, park krasi i oko 24 000 biljaka, što je stvarno impresivan broj. Ove godine održane su i Zimske olimpijske igre u Pyeongchangu, povodom čega je otvorena i nova ultrabrza željeznica. Iako ste možda zakasnili na same Igre, sigurni smo kako će vam brojni planinski pejzaži, ili bogat noćni život (ukoliko ste više „urbani tip“) oduzeti dah i priuštiti vam neke nove lijepe uspomene.
3. Portugal
Nakon dugo vremena, ova zemlja je napokon „izašla iz sjene“ susjedne Španjolske pozicionirajući se kao dinamičan kulturni, umjetnički i gastronomski centar. Cijeli spektar uspješno dizajniranih muzeja otvoren je u protekle dvije godine, razvila se i pivarska craft scena, a mnogobrojni kuharski chefovi impresioniraju goste u restoranima od Lisabona pa sve do plaža Algavre (sedam novih restorana je dobilo Michelinovu zvjezdicu u 2017.). Razlog ovog turističkog uspjeha leži u cjenovnoj pristupačnosti i prirodnim ljepotama; lani je više od 300 plaža dobilo plavu zastavu, a proglašena su i dva nova prirodna rezervata.
4.Bosna i Hercegovina
Središnja država Balkana, koji je sve popularniji, ima sve. Predivnu prirodu, raznoliku i ukusnu hranu, zanimljive običaje različitih etničkih skupina i pristojnu infrastrukturu. Zračne luke Sarajevo, Tuzla, Mostar i Banja Luka su dobro povezane s Europom. Pitanje nije jeli BiH zanimljiva kao destinacija nego kada će je turisti prepoznati u dovoljnoj mjeri. U našoj susjednoj državi se bez problema može ostati tjedan dana, a da se ima što vidjeti i posjetiti. Naravno, može i duže, no prosječni turistički boravak u nekoj zemlji, ako nije ljetovanje u pitanju, je tjedan dana. Najveći problem vidimo u tome što je promidžba na nedostatnom nivou pa mnogi potencijalni putnici iz Europe još ne prepoznaju BiH kao turističku zemlju, a vjerojatno mnogi misle kako rat još traje. Upravo stoga je BiH za nas sada atraktivna. Nema još mnogo turista, autohtonost je sačuvana, ljudi su ljubazni i cijene prihvatljive, stoga hajdemo u BiH.
5. Novi Zeland
Prije dvadeset i pet godina, mnogo prije snimanja čitave sage o Prstenovoj družini, Novi Zeland je počeo privlačiti avanturiste iz svih krajeva svijeta. Mnogobrojna brdašca i doline prekrivene hipnotizirajućim zelenilom probudile su istraživački duh kod velikog broja posjetitelja, pružajući uvid u neke od najneobičnijih svjetskih divljina. Postojeći broj turističkih staza se neprestano povećava, a šetnjice Paparoa i Pike 29 Memorial Track – napravljena u svrhu obilježavanja tragedije u kojoj je ubijeno 29 rudara 2010. godine, formirat će veličanstven višednevni put kroz divlju i prekrasnu zapadnu obalu Južnog otoka. Osim prirodnih ljepota, ova zemlja nudi još jedan jedinstveni kulturološki blend domorodačke Maori populacije i doseljeničkih europskih naroda, od kojih su najbrojniji pripadnici anglofonog teritorija. Prisutna je i hrvatska manjina, koja je kod maorskog stanovništva čak zaradila i naziv „Tarara“, zbog brzog govora i upotrebe glasa /r/.
Izvor: Lonely Planet
