Jajce, grad nastao na ušću Plive i Vrbasa, na zemljopisno vrlo skučenom prostoru, u prošlosti je često igrao značajnu ulogu u obrani srednjovjekovne Bosne i tadašnjih kraljevstva.
Otuda Jajce obiluje kulturno-povijesnim spomenicima, nekadašnjim vojnim utvrdama, ali i bogomoljama, od kojih je čak 29 proglašeno nacionalnim spomenicima i kao takve su pod zaštitom države.
Pojava vatrenog oružja
Nad kraljevskim gradom stoljećima dominira tvrđava s visokim i masivnim zidinama. Ali, objekt koji na samom ulazu u grad često zapne za oko posjetiteljima je Medvjed kula. Okruglog, valjkastog oblika, građena romaničkim stilom, jajačka Medvjed kula spada u najstarije građevine bosanskog srednjeg vijeka, a pretpostavlja se da je sagrađena posljednjeg desetljeća bosanske samostalnosti, između 1448. i 1463. godine.
Ono što posebno intrigira u pričama o ovoj masivnoj građevini, čija je debljina zida od 4,70 metara u istočnom do šest metara u zapadnom dijelu objekta, jeste sam naziv.
"Postoje dva vjerovanja, od kojih je jedno da je nazvana medvjeđom zbog glomaznosti i debljine zidova, dok drugo, među jajčanima popularnije, kaže da su je tako zvali jer su u njoj živjeli medvjedi kojima su bacani zarobljenici i kažnjenici", navodi Samed Žužić, turistički vodič u Agenciji za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu Jajce.
Medvjed kula nije zaseban spomenik, već pripada nacionalnom spomeniku "Bedemi i tabije". Uklapa se u zapadni obrambeni zid i pripada tipu obrambenih, okruglih i masivnih kula, koje se počinju graditi s pojavom vatrenog oružja.
Jedino ojačanje
"Ona je jedino ojačanje na zapadnom perimetralnom bedemu, a služila je i kao eventualna posljednja odstupnica branitelja, sama se mogla braniti, a čuvala je i pristup gradu sa zapada. Sa njenog vrha moglo se pratiti kretanje neprijatelja iz tog pravca. Dakle, položena je i građena tako da se neprijatelj u bližem i daljem prostoru izvan grada ne bi mogao zadržavati", pojašnjava Žužić.
Sanacija rađena 2013.
Tijekom 2013. godine urađena je sanacija Medvjed kule, čime je spriječeno njeno propadanje. Tako je posjetiteljima kraljevskog grada omogućeno da se još dugo dive povijesnoj vrijednosti, ali i misterioznosti ovog objekta, prenosi Avaz.
artinfo.ba | preuzeto s portala poskok.info
