HRVATSKI mediji su se raspisali o velikom ‘makeoveru’ karizmatične političarke Mirele Holy koja je na zagrebačkim ulicama snimljena u ljetnom, bijelom izdanju.
Činjenicu da je za ljetne vrućine svoj uobičajeni crni outfit zamijenila bijelim neki su na Facebook stranici Zakaj volim Zagreb, na kojoj je postavljena njezina fotografija, komentirali pohvalno jer ‘bijela reflektira sunčeve zrake’.
Istina je, liječnici za ljetne vrućine na suncu redovno preporučuju laganu, široku odjeću svijetlih boja.
Beduini na saharskom suncu nose crnu ili indigo boju – zašto?
No jeste li se ikada zapitali zašto onda beduini, koji sav svoj život provode na saharskom suncu, često nose crnu ili indigo?
Odgovor na ovo pitanje nije banalno jednostavan, no nije ni kompliciran kao kvantna teorija. Dovoljno je razumijevanje srednjoškolske fizike.
Naime, činjenica je da crna boja najbolje upija sunčevo zračenje, a bijela ga najbolje reflektira. Zato je crna – crna, a bijela – bijela; mi vidimo samo one boje koje se reflektiraju od podloge, a ne one koje se apsorbiraju. Crna podloga apsorbira sve boje, pa ne vidimo niti jednu, a bijela reflektira sve što naše oči vide kao bijelo. Logika nalaže da je najbolje na suncu nositi bijelu odjeću jer ona reflektira sve. Pa ipak, beduini nose crno. Jesu li možda zabunom usvojili pogrešnu tradiciju? Budući da su ljudi, a ne životinje, bilo bi sasvim moguće da su se vodili nekom ‘višom’ idejom koja ne mora biti evolucijski optimalna. No ako pogledamo širu sliku, vidjet ćemo da ipak nije tako. Naime, koze koje uzgajaju beduini, kao i neke druge pustinjske životinje, imaju crnu dlaku, dok većina arktičkih ptica ima bijelo perje, s time da, kao što će znanost pokazati, stvar nije samo u kamuflaži.. U čemu je, dakle, kvaka?
Dvije studije
Prije svega treba imati na umu da se odjeća ponaša slično prema našem tijelu kao i prema suncu. Drugim riječima, crna boja će bolje apsorbirati toplinsko zračenje našeg tijela baš kao što će bolje upijati zračenje sunca u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra. Na isti način bijela će bolje reflektirati zračenje našeg tijela nazad prema koži baš kao što će odražavati zračenje sunca prema van. Naravno, crna odjeća mora nekako osloboditi zračenje koje je apsorbirala, pa crna također i zrači najbolje. Crni materijali apsorbiranu energiju uglavnom zrače u infracrvenom, toplinskom dijelu spektra koji ljudske oči ne vide. Zato su crni automobili topliji na dodir od bijelih, a hladnjaci u automobilima obojeni su u crno.
Tu sada naša priča o beduinima, kozama i arktičkim pticama postaje malo složenija. Kako se to obično kaže, vrag je u detaljima.
A te detalje odlično je razotkrila jedna velika i podrobna studija provedena još 1978. (Walsberg, Campbell & King Comp. Physiol. 126B: 211-222) koja je istražila utjecaj različitih boja perja na različitim temperaturama i u različitim uvjetima – bijelog i crnog, na vrućini i na hladnoći, s ravnim i s ‘napuhanim’ perjem te bez vjetra i s vjetrom.
Rezultati su pokazali sljedeće:
1) U hladnim uvjetima bez vjetra s poravnatim perjem crne ptice najbolje su zadržavale toplinu, malo bolje nego ako su ga nakostriješile. Na vrućini bez vjetra bijelo napuhnuto perje najbolje je reflektiralo i otpuštalo toplinu i time štitilo od vrućine. Kako bi Englezi rekli ‘so far so good’ – to potvrđuje prvu intuitivnu tezu i preporuke liječnika – na vrućini nosite bijelu lepršavu odjeću.
2) No kada se uvjetima doda vjetar, stvari se odjednom mijenjaju. Na vjetru, brzina većih od 3 m/s, napuhnuto bijelo perje najslabije odvodi toplinu. To objašnjava zašto većina arktičkih ptica ima bijelo napuhnuto perje. Crno, napuhnuto perje u takvim okolnostima najbolje odvodi toplinu, što pak objašnjava zašto Beduini nose crnu lepršavu odjeću, a njihove koze imaju crnu dlaku.
Zašto je tome tako? Crna odjeća apsorbira oba zračenja – i sunčevo i ono našeg tijela. Međutim, ako je odjeća labava i čupava (primjerice vunasta), odnosno ako nije pripijena, te ako je izložena vjetru, strujanje zraka odvodit će toplinu iz odjeće brže nego što se ona apsorbira i prosljeđuje do kože. S druge strane crna, pripijena majica na suncu bez vjetra bit će najgore moguće rješenje za vrućine.
Slične rezultate zabilježila je jedna druga studija, objavljena u časopisu Nature 1980., koja je išla upravo za time da otkrije odgovor naše pitanje o beduinima u crnom. Ona je pokazala da su se ljudi odjeveni u crnu labavu odjeću zagrijavali podjednako kao oni odjeveni u bijelu. Naime, iako je površina njihove odjeće apsorbirala oko 2,5 puta više topline, čini se da ona nije uspijevala prodrijeti do tijela, dok se tijelo hladilo kroz razne otvore na širokoj odjeći. Konačno treba imati na umu da beduini često putuju ogrnuti u bijelo te da su u sjeni svojih šatora često u crnom.
Što iz svega toga možemo zaključiti? U velikoj većini slučajeva u okolnostima u kojima mi živimo – na ulicama gradova na kojima ljeti uglavnom nema ni daška vjetra, ipak je najbolje slijediti preporuke liječnika – nositi bijelu i lepršavu odjeću.
artinfo.ba | preuzeto s portala poskok.info
