U povodu proslave 150 obljetnice utemeljenja župe Imena Marijina u Gromiljaku, razgovarali smo sa župnikom vlč. Markom Mikićem

Gromiljak u kojem su zlato tražili Rimljani i Dubrovčani i danas je zlata vrijedna župa Vrhbosanske nadbiskupije

         U Gromiljaku su još Rimljani, a potom i stari Dubrovčani ispirali zlato iz rijeke Fojnice. Iza sebe su ostavili gomile kamenja po kojem je mjesto dobilo ime.  U naseljima župe Imena Marijina  Gromiljak živi značajan broj vjernika katolika, prema podacima sa zadnjeg blagoslova obitelji, više od 1.6OO.  12. rujna na blagdan Imena Marijina, pored zaštitnice župe,   proslavit će važan jubilej, 150 godina od njezina utemeljenja.  Povodom dvostrukog slavlja koje se priprema u Gromiljaku, proslave zaštitnice župe, a posebno jubileja, stoljeća i pol od utemeljenja župe, razgovarali smo s vlč. Marko Mikićem, sadašnjim župnikom. Proveo nas je kroz povijest župe, i dalje po broju vjernika, zlata vrijedne u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, podsjetio na svoje prethodnike od kojih su najduže župnicima bili vlč. Marko Perić i pokojni  don Franjo Bulić,  ali i kroz zapise koje je zatekao na ulogu župe u proteklom ratu  kada je širom otvorila svoje domove i srca brojnim prognanicima. Gromiljački župnik govorio nam je i o onoj najvažnijoj „živoj crkvi“ u Gromiljaku te je pozvao vjernike da pomognu u pripremi slavlja a vjernicima u okolnim župama da im se pridruže u proslavi.

 Artinfo.ba: Župa Imena Marijina u Gromiljaku za točno mjesec dana obilježava važan Jubilej, 150 -tu obljetnicu utemeljenja župe. Možete li nas ukratko podsjetiti kako je nastala župa i koja naseljena mjesta obuhvaća?

• Župa Gromiljak je utemeljena odvajanjem od župe Brestovsko, a u vrijeme posljednjeg apostolskog vikara za „otomansku“ Bosnu fra Paškala Vujičića koji je tada stolovao u Brestovskom. Dekret o utemeljenju župe je od datuma 24. prosinca 1876. Dakle, kao samostalna župa počinje djelovati već od 1877. godine. Te godine župa je imala 40 – tak domaćinstava raspoređenih po selima i zaseocima gdje žive katolici, uglavnom doseljenici iz Hercegovine i Dalmacije. Prema Dekretu novoosnovanoj župi Gromiljak pripali su sljedeći zaseoci: 1. Križići; 2. Gomionica; 3. Liješeva; 4. Monjare; 5. Lug; 6. Gromiljak; 7. Dubrave; 8. Podpločari; 9. Mrakovi; 10. Hercezi; 11. Doci; 12. Gaj, 13. Višnjica; 14. Gradac i 15. Polje. Nekih od ovih mjesta više nema te danas župu čine sljedeća naseljena mjesta: Doci, Dubrava, Gomionica, Gromiljak, Hercezi, Jehovac, Križići, Liješeva, Lug, Malinjak – Jehovac, Mrakovi, Stojkovići, Višnjica, Višnjica Gaj i Višnjica Polje. A sam naziv župa Gromiljak je dobilo po pješčanim gromilama nedaleko od nekadašnjeg župnog stana gdje su u staro doba Rimljani pa zatim stari Dubrovčani ispirali zlato iz rijeke Fojnice. Od tada pa do danas župa je evo u svojoj Jubilarnoj 150-toj godini postojanja.

Artinfo.ba: Iz daleke povijesti i okolnosti nastanka župe, možemo li se kratko vratiti u nama bliže vrijeme koje mnogi župljani pamte, a to je protekli rat. Ova je župa primila mnoštvo prognanih i pružila im utočište. Imate li podatke o kojem broju prognanika je riječ i s kojih su područja bili?

• Kako u to teško ratno vrijeme nisam bio još uvijek svećenik nego student u statusu prognanika i izbjeglih u RH na otoku Braču, a u Dominikanskom samostanu u Bolu od listopada 1992 – lipnja 1994., a kada sam sa još dvojicom mojih kolega sa fakulteta te šestoricom franjevačkih kandidata preko Vran planine, Prozora, Jablanice, Tarčina, Igmana, Hrasnice putovao u opkoljeno Sarajevo gdje smo nas devet (9) kandidata 29. 06. 1994. na Petrov dan u sarajevskoj katedrali zaređeni od strane tada biskupa Vinka Puljića, koji će kasnije postati kardinal, za svećenike Vrhbosanske nadbiskupije i Franjevačke provincije Bosne Srebrene. O tome ratnom vremenu u župi ja ne mogu dakle puno reći, mogu samo iznijeti zabilješku, a koju je  u Kronici župe Gromiljak  zabilježio i ostavio blagopokojni i marljivi ondašnji ratni i poratni župnik i dekan Kreševski don Franjo Bulić: Prema njegovom zapisu ovdje su na području Gromiljaka utočište našli izbjegli iz sljedećih župa: „Čemerno, Ilijaš, Deževice, Fojnica, Borovica, Vareš i ako je još iz kojih župa bilo, a nije pribilježeno ja se unaprijed ispričavam. Don Franjo Bulić ne piše o broju, ali  prema Šematizmu Vrhbosanske nadbiskupije objavljenom 2015. godine župa Gromiljak je 1991. brojala 2.210 duša, a samo deset godina kasnije 2001. brojala je 2.349. duša. U međuvremenu po najnovijim podatcima , nakon božićnog blagoslova, 2025/2026. i statistikama naša župa broji 629 obitelji i 1.633 duša.

Artinfo.ba: Koliko je ukupno župnika bilo u župi na službi u ovih 150 godina i koji od njih je najduže bio župnik u Gromiljaku?

• Kroz minulih 150 godina župe Gromiljak, što nije mali period, prošlo je župnika ili upravitelja župe sa mnom uključivo. Neki su i po dva puta vodili župu Imena Marijina Gromiljak,  od njenog osnutka  do danas, 1876 – 2026. godine. U početku od 1876 . i odvajanja od župe Brestovsko, prvi župnik bio je fra Ivo Vujičić, uključivo do srpnja 1908. (prvih 32 godine) i tadašnjeg župnika fra Augustina Tadića župu su vodili prvih 11 župnika oci franjevci Bosne Srebrene. Tek od srpnja 1908. i župnika mons. Franje Vrebca župu preuzimaju i do danas vode dijecezanski svećenici. U 118 godina  župu je do sada vodilo 18 dijecezanskih svećenika. U župi sa  najdužim stažom župnika ostaje vlč. Marko Perić, a koji je župu vodio 18 godina i tri mjeseca, odmah takoreći rame uz rame je njegov prethodnik don Franjo Bulić sa 17 godina i osam mjeseci. Svi ostali su podosta kraće bili župnici.

Artinfo.ba: Kakva je slika župe danas, je li među vitalnijim u Vrhbosanskoj nadbiskupiji i koliko ste kao župnik zadovoljni odnosom žive crkve prema ovoj  župi i njezinim potrebama, počevši od održavanja i gradnje crkve, kapelica i grobalja do uključenosti u vjerski život, od dolaska na mise do sudjelovanja u svim drugim događajima važnim za župu?

• Župa Gromiljak prema zadnjoj kategorizaciji župa Vrhbosanske nadbiskupije ubrojena je među župe prve kategorije po broju vjernika. Život u župi odvija se svojim redovitim tijekom. Da bi moglo i trebalo biti puno bolje, u svakom slučaju bi. Naime, u župi se svakim radnim danom slavi redovna sveta misa koja je u sve dane u večernjim satima 17,00/18,00 ovisno od ljetnog/zimskog računanja vremena. Srijedom je sveta misa u 7,00 sati. Nedjeljom i u četiri zapovjedne svetkovine mise su 8 i 11,00 sati. Isti je raspored misa u župi i kada su četiri zapovjedne svetkovine Župa ima tri aktivna groblja: Liješeva, Podmrakovi i Višnjica Gaj na kojima su dva puta u Godini redovne mise i to: Proljetni blagoslov polja i Jesenske mise zahvalnice po našim grobljima. Naravno, te su mise puno bolje posjećene jer ljudi dolaze jedni drugima, rodbina se okuplja pa čak pristigne i naša dijaspora, oni koji su vezani za groblja i u njima imaju svoje pokopane. Na svim grobljima je izgrađena ili obnovljena grobljanska kapela te jedino groblje Liješeva, koje na visočkoj općini, nije elektrificirano. U župi imamo redoviti župni vjeronauk koji počinje s pripravnicima za Prvu pričest učenicima četvrtog razreda s kojima radi s. Marinela Zeko te sa učenicima 5,6 i 7. razreda s kojima radi vlč. župnik M. Mikić i šećer na kraju, a to su naši krizmanici učenici 8 i 9. razreda s kojima također radi župnik. Djeca, ko djeca se stvarno trude. Ima ih koji su nadareniji, sposobniji  i intelektualno jači baš kako je i Isus u Evanđeljima rekao da je Bog dao svoje darove svakom prema njegovim sposobnostima: nekom pet, nekome tri a nekome samo jedan. Znači nikoga nije ostavio bez ičega. Sestra Marinela radi sa našim velikim zborom, redovite su tjedne probe te nastupaju svake nedjelje na jutarnjoj misi u 8,00 dok naš dječji zbor koji broji nešto više od 40-tak djece pjeva na pučkoj misi u 11,00. Redovite su svibanjske i listopadske pobožnosti u kojima sudjeluje nešto veći broj vjernika no inače. Naime, mi smo župa Imena Marijina te je kod nas  redovita krunica svakim radnim danom osim srijedom jer je rana misa u 7,00, te nedjeljom pola sata prije mise u 8,00. Evo već blizu 30 godina svakog osmog  u mjesecu u župi se slavi neprekidno zavjetna misa u čast Gospi od brze pomoći, ako pada radnim danom onda je u deset, nedjeljom je pučka u 11, a ako pada na patron neke od susjednih župa, onda se slavi u devet sati. Zavjetna misa Gospi od brze pomoći je posjećenija nego i jedna nedjeljna misa te za tu zgodu župnik se potrudi gotovo pa uvijek pronaći nekog od propovjednika sa strane. Posjećenost misa ona koju nam je neki dan i sam Isus izračunao i iznio u priči o sjemenu je različita: Isus veli da svako četvrto sjeme padne na dobru i plemenitu zemlju te i sjeme i ako je dobro rađa različito: od 100 %; 60 % do 30 %. A što je otprilike ¼  ili 25 % onih koji su aktivni i dolaze. Kod nas je ta brojka možda još i manja pa bih se usudio reći da se ona kreće od 12 – 20 %.     Slično je i u pogledu sudjelovanja  župljana u gradnji i obnovi te održavanju župnih objekata: župne kuće, crkava, kapelica, župnih dvorišta, grobalja. Neki misle, da je najvažnije da mu župnik dođe kuću blagosloviti za Božić, a ostalo za njega nije važno. Ima stvarno finih kršćanskih obitelji koje su redovite na nedjeljnim svetim misama, dok ima velik broj onih koji su odavna zaboravili put do župne crkve (nažalost i tu se ne radi o malom broju). A za naše mlade, studente, srednjoškolce pa i krizmanički uzrast što reći osim da se uklapaju u prosjek svojih vršnjaka po drugim župama kako Kreševskog dekanata pa i cijele nadbiskupija.

Artinfo.ba: Kakav je program obilježavanja 150-te obljetnice župe, na koji način svi koji to žele mogu dati svoj doprinos da ovaj događaj bude dostojanstven i velik kao  što je i Jubilej kojega proslavljate?

• Župa Imena Marijina Gromiljak će ove godine ako Bog da, kako i dolikuje svoj Patron župe i svetkovinu Imena Marijina te 150 – tu godišnjicu postojanja proslaviti u subotu, 12. 09. 2026. godine na samu svetkovinu Imena Marijina. U 11,00 sati glavno misno slavlje i jedino toga dana predvodit će mons. Tomo Vukšić, nadbiskup vrhbosanski u koncelebraciji prisutnih svećenika. Sveto Misno slavlje će biti služeno u župnoj crkvi u Gromiljaku, a poslije svete Mise bit će organiziran ručak za uzvanike i goste te domaće župljane pod šatorom, a unutar župnog dvorišta. Za naš veliki Jubilej kroz trodnevnu duhovnu obnovu kratki nagovor, prilika za svetu ispovijed te svaku večer jedna od misa trodnevnica počinjat će u 16,30 ispovijed; 17,00 Duhovna obnova, prvog dana za osnovce, srednjoškolce, studente i mlade u srijedu 9. 9. 2026. predvodit će dr. vlč. Ljubo Zadrić, vicerektor Vrbosanskog bogoslovnog sjemeništa i prof. dogmatike na Katoličkom bogoslovom fakultetu u Sarajevu. On će predvoditi i prvu misu trodnevnicu u 18,00. Sutradan, u četvrtak, 10. 9. 2026. sve isto vremenski s tim što će Duhovnu obnovu za odrasle i pripravu za ispovijed te večernju misu drugu trodnevnicu predvoditi dr. fra Emanuel Josić, profesor glazbe na franjevačkoj teologiji na Nedžarićima. Trećeg dana tj. u petak, 11. 9. 2026. u istim vremenskim terminima Duhovnu obnovu, pripravu za ispovijed i samu treću misu trodnevnicu/uočnicu predvodit će fra Mario Knezović iz Mostara. Naravno, da velike organizacije kao što je ova proslava će imati i veće troškove pa i potrebu za angažmanom većeg broja ljudi: odraslih, mladih, djece kako svojim fizičkim radom, doprinijeti se može i novčano ali i u naravi pa evo sve još jednom potičem i pozivam da se dragovoljno uključite, javite, prijavite što tko može i sa koliko pomoći. Ovo je naša proslava, ovo je je naša župa, a mi smo svi skupa htjeli ili ne župljani i pripadamo ovoj župi. Bogu hvala na ovih 150 godina postojanja i neka joj bude sa srećom jer neki drugi mlađi naraštaji će slaviti buduće velike Jubileje: 200-tu, 250-tu, 300-tu itd…. Na kraju zahvaljujem Artinfo Kiseljak na posvećenom vremenu i zanimanju za našu proslavu te sve čitatelje vašeg portala iskreno pozdravljam i pozivam da nas podrže i priključe se u našem slavlju.  

AP/Artinfo.ba