Svijećnica je narodno ime za blagdan Prikazanja Gospodinova, koji se slavi 2. veljače. U novome kalendaru (iz 1970. godine) božićno vrijeme završava Krštenjem Gospodinovim, početkom siječnja. No prema nekadašnjoj tradiciji Svijećnicu se smatralo posljednjim danom božićnoga vremena. 

Misno slavlje u crkvi Duha Svetoga u Fojnici, na današnji blagdan Prikazanja Gospodinova predvodio je fra Franjo Trogrlić Šitum. Odazvali su se brojni vjernici kako bi za potrebe svojih obitelji i domova blagoslovili svijeće ali i nazočili jedinstvenom slavlju odnosno procesiji.

Blagdan Prikazanja Gospodinova 2. veljače, na 40. dan nakon Božića, ima za predmet biblijske događaje u jeruzalemskom hramu, koji su izneseni u Lk 2,22-39 i kod kojih je Isus više u središtu od svoje Majke.

Prema katoličkom običaju, na današnji dan se blagoslivljaju svijeće koje se nose u procesiji prije svete mise. To je svečaniji oblik. Ili, bez procesije, s jednostavnim blagoslovom svijeća. Svijeće se blagoslivljaju blagoslovnom molitvom, škropljenjem blagoslovljenom vodom i kađenjem tamjanom (nije obavezno). Za vrijeme procesije se pjeva Šimunov hvalospjev. Sa svijećama se blagoslivljaju i vjernici. U misi koja slijedi uzima se posebno predslovlje koje govori o ulasku Krista u njegov Hram. Evanđelje govori o prikazanju Isusovu u Hramu i susretu sa starcima Šimunom i Anom. Prvo čitanje iz proroka Malahije govori o dolasku Gospodinovu u dan kad mu se ne nadamo (Mal 3, 1-4), a poslanica Hebrejima o Kristu, velikom svećeniku. Protestantsko slavljenje blagdana ne pozna obred blagoslova svijeća, a koliko znam ni pravoslavno svetkovanje ovog dana.

Od svijeća koje se blagoslivlju na Svijećnicu, očekuje se zaštita i pomoć u mnogim nevoljama i potrebama npr. za vrijeme oluja, za vrijeme epidemija i na času smrti. U starini su se na taj dan imenovali i postavljali novi poslanici.

artinfo.ba