Na nadnevak 22. prosinca 1993. počinjen je ratni zločin nad Hrvatima u Križančevom Selu kod Viteza kada su pripadnici Armije BiH pobili 64 pripadnika HVO-a, među kojima brojne zarobljenike, i civila te spalili cijelo selo do temelja,piše nedjelja.ba.

U rano jutro samo dan nakon što je humanitarni konvoj Bijeli put napustio opkoljenu Lašvansku dolinu pokrenuti su koordinirani napadi na naselja Križančevo Selo, Šafradin i Dubravica. Snage 325. brdske brigade Armije BiH, potpomognute odredom mudžahedina, probile su crte HVO-a i izvršile masakr nad zarobljenicima i civilima. Selo je temeljito opljačkano, a kuće i gospodarski objekti spaljeni.

Tada su u borbama ubijena 44 vojnika, a prema podacima veliki broj njih likvidiran je nakon zarobljavanja. Još njih 30 odvedeno je nakon zarobljavanja te naknadno ubijeno. Tijela tih ljudi također su bila teško unakažena te su, nakon upornog posredovanja UNPROFOR-a, Europskih promatrača i MCK-a, nakon 39 dana predana obiteljima.

^{Obitelji su izvršile identidikaciju najmilijih u sportskoj dvorani u Vitezu}

Na licu mjesta tijekom napada pogubljena su 34 hrvatska branitelja i civila (među njima i žene i starci). Daljnjih 30 zarobljenih vojnika HVO-a odvedeno je nakon predaje u selo Počulica pod kontrolom Armije BiH, gdje im se trag izgubio.

Zločin u Križančevu Selu nije procesuiran pred Haškim sudom, a presude domaćih sudova su toliko smiješne da ih ne vrijedi spominjati.

artinfo.ba