Konačno su riješene dvojbe koje su se pojavile u javnosti nakon stupanja izmjena Zakona o obrani u Republici Hrvatskoj koje predviđaju uvođenje obveznog vojnog roka, a posebice kada je riječ o hrvatskim državljanima u BiH. Iz Ministarstva obrane Republike Hrvatske, odnosno Samostalne službe za odnose s javnošću i vojna glasila potvrdili su za Večernji list što će se događati nakon što počne primjena izmjene zakona, piše Večernji list BiH.
Objašnjenje Ministarstva
- Kada je riječ o mladićima od 19 godina koji imaju prijavljeno prebivalište u Bosni i Hercegovini, a imaju dvojno državljanstvo, hrvatsko i državljanstvo BiH, Ministarstvo obrane te hrvatske državljane neće izlagati kaznenom progonu jer zakoni u Bosni i Hercegovini zabranjuju služenje vojnog osposobljavanja u stranim oružanim snagama - objasnili su iz Ministarstva obrane.
Osim toga, podsjećaju i kako Zakon o potvrđivanju ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o dvojnom državljanstvu koji je Hrvatski sabor usvojio 2007. godine, a Predsjedništvo BiH ratificiralo taj ugovor 2011. godine, propisuje da dvojni državljanin vojnu obvezu ili drugu obveznu službu izvršava u onoj ugovornoj stranci u kojoj ima prebivalište. - Vojnom obvezom i obveznom službom, u smislu ovog ugovora, smatraju se sve obveze iz područja obrane koje se izvršavaju u skladu sa zakonodavstvom ugovornih stranaka. Ako je dvojni državljanin izvršio obvezu služenja vojnog roka, odnosno civilne službe u jednoj od ugovornih stranaka, to se izvršenje priznaje i u ugovornoj stranci drugog državljanstva - poručili su iz Ministarstva obrane.
Ovakav stav Ministarstva obrane lako je objašnjiv ako se analiziraju zakonska rješenja u BiH koja bi, u slučaju da su Hrvati iz BiH obuhvaćeni kaznenim sankcijama i morali služiti vojsku u Republici Hrvatskoj, mogla donijeti niz problema. Članak 51. Zakona o obrani BiH jasno navodi kako je državljanima Bosne i Hercegovine čije je prebivalište na području Bosne i Hercegovine, uključujući i one s dvojnim državljanstvom, zabranjeno služiti vojni rok i obučavati se u svojstvu regruta u oružanim snagama drugih država.
Pitanje dobrovoljnosti
Ugovorom između RH i BiH precizirano je da se vojska služi u državi u kojoj dvojni državljanin ima prebivalište, a sve zajedno ide u smjeru zaključka kako bi u slučaju primjene hrvatskog zakona o obrani došlo do kolizije sa zakonskim propisima BiH. Izvori Večernjeg lista potvrdili su kako se stoga traži rješenje koje ide u smjeru da Hrvati u BiH najvjerojatnije neće dobivati pozive.
S druge strane, ne treba zanemariti ni Zakon o državljanstvu BiH koji navodi kako se državljanstvo BiH može oduzeti kada državljanin Bosne i Hercegovine vrši dobrovoljnu službu u stranim vojnim snagama unatoč pravnoj zabrani takve službe. Ovdje je ključan pridjev “dobrovoljan”, što upućuje na zaključak kako bi se oni Hrvati iz Bosne i Hercegovine koji imaju želju ipak trebali suzdržati od eventualnog služenja vojnog roka u Hrvatskoj. Oni bi se u tom slučaju suočavali s mogućnošću gubitka državljanstva BiH te njima ide upozorenje da obrate pozornost na sankcije koje donosi Zakon o državljanstvu BiH.
Gubitak državljanstva Bosne i Hercegovine imalo bi dalekosežne negativne posljedice za ukupnu demografsku, a onda i političku poziciju Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao jednog od konstitutivnih naroda, a koji je ionako izložen svim negativnostima uslijed kršenja ustavnih postulata, ali je i u nezavidnoj poziciji zbog posljedica etničkog čišćenja iz Republike Srpske i dijela Federacije BiH.
artinfo.ba
