Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti i invaliditeta u Bosni i Hercegovini iako su prerane smrti kod odraslih uglavnom posljedica karcinoma. Također, pušenje, nezdrava prehrana i hipertenzija najviše doprinose lošem zdravlju stanovnika ove zemlje, navedeno je u najnovijem izvješću Regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Europu i Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike,prenosi Večernji list.
Na problem velikog broja oboljelih od kardiovaskularnih bolesti upozoravaju i domaći liječnici te zdravstvene institucije. Prema njihovim navodima, uzrok svake druge smrti u Bosni i Hercegovini su kardiovaskularne bolesti. Infarkt je prvi na listi smrtnosti.
Povišene vrijednosti šećera u krvi, nagomilavanje lošeg kolesterola oko krvnih žila te povišen krvni tlak put su do razvoja dijabetesa i drugih bolesti srca. Iako su ove bolesti najsmrtonosnije, stručnjaci upozoravaju da se njihovo nastajanje zdravim načinom života može spriječiti ili dobrim dijelom prolongirati.
Bosanskohercegovački kardiolog Midhat Nurkić nedavno je za medije izjavio kako je potrebno redovito pratiti krvni tlak čak i ako se osjećate dobro, izbjegavati pušenje, paziti na obujam struka i na kraju, ali ne i najmanje važno, biti fizički aktivan svakoga dana. Tijekom 2022. godine u Republici Srpskoj od bolesti srca ili bolesti vezanih uz probleme sa srcem umrla je 5531 osoba. U Federaciji BiH taj broj je gotovo dvostruko veći - 10.449.
U Hrvatskoj su od kardiovaskularnih bolesti u toj istoj godini umrle 22.303 osobe, što čini 39 posto ukupne smrtnosti hrvatskog stanovništva, a u Srbiji više od 51.000 osoba, odnosno blizu 141 osoba dnevno. U spomenutom izvješću Svjetske zdravstvene organizacije navodi se i kako u ovoj zemlji postoji 14 ministarstava nadležnih za zdravstvo i 13 zavoda zdravstvenog osiguranja, čineći reformu složenom. Ističe se i kako su programi socijalnog zdravstvenog osiguranja obvezni u entitetima/distriktu, ali pokrivenost nije univerzalna.
- Značajni dijelovi stanovništva imaju vrlo ograničen pristup javnozdravstvenim uslugama. Javna potrošnja za zdravstvo relativno je visoka, ali održivost je problem.
Potrošnja iz vlastitog džepa je visoka (31% svih izdataka za zdravstvo u 2021.). Navedeno uzrokuje financijske poteškoće u 8% kućanstava u Federaciji Bosne i Hercegovine i u 10% kućanstava u Republici Srpskoj - zaključeno je u izvješću Svjetske zdravstvene organizacije za Europu i Europskog opservatorija za zdravstvene sustave i politike.
Inače, Regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije za Europu i Europskog opservatorija za zdravstvene sustave i politike u svom izvješću pod nazivom “Health Systems in Action Insights” daju sveobuhvatan pregled strukture, učinkovitosti i mogućnosti za poboljšanje zdravstvenih sustava u 15 zemalja koje nisu članice Europske unije. Uz BiH, analizirano je stanje u Armeniji, Bjelorusiji, Izraelu, Crnoj Gori, Srbiji, Švicarskoj, Ukrajini…
Dr. Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor SZO-a za Europu, naveo je kako su pozitivni pomaci uočeni u gotovo svim analiziranim zemljama. - Došlo je do povećanja očekivane životne dobi i smanjenja smrtnosti majki i novorođenčadi. Međutim, problemi poput starenja radne snage i financijskih prepreka ostaju zajednički izazovi - zaključio je.
artinfo.ba
