U Vitezu predstavljena knjiga o poginulim, nestalim i nasilno odvedenim Hrvatima Bugojna Josipa Kalaice
Progon Bugojanskih Hrvata kojeg su pratili zločini i sustavna pljačka bio je klasičan primjer UZP-a, nažalost nepresuđenog
Nakon Bugojna, Mostara, Knina i Zagreba knjiga “Poginuli, nasilno odvedeni i nestali u Domovinskom ratu, Bugojno 1991. – 1996.” , autora Bugojanca i jednog od logoraša zloglasnih logora Armije R BiH u Bugojnu, Josipa Kalaice predstavljena je i u Vitezu. Promociju je organizirao viteški ogranak Matice hrvatske, a održana je u do posljednjeg mjesta popunjenom „Napretkovu“ domu u Vitezu. Treća je to Kalaicina knjiga u kojoj dokumentira zločine nad Hrvatima Bugojna u proteklom ratu, ovog puta o poginulim, nestalim i nasilno odvedenim Hrvatima, a na ove temu dosad je napisao ukupno 1915 stranica. Iz tiska bi uskoro trebala izaći i njegova četvrta knjiga u kojoj će dokumentirati rušenja i skrnavljenja katoličkih vjerskih objekata u Bugojnu.
Obraćajući se na početku predstavljanja knjige o ubijenim, nasilno odvedenim i nestalim u Bugojnu, dopredsjednik Matice hrvatske u Vitezu Stjepan Alilović je istaknuo kako je Kalaicina knjiga puno više od zbira podataka koji svjedoče o stradanju jednog naroda. „Ona nas opominje na nepravdu, prešućene i nekažnjene zločine, poziva na pravdu i na suočavanje s prošlošću“, kazao je Alilović. „Josip Kalaica čovjek je nevjerojatne hrabrosti i ustrajnosti jer nakon svega što je u prošao kao zarobljenik logora Stadion u kojem je nekoć igrao nogomet, nije nakon rata, poput mnogih, izabrao šutnju. Moj tata nije šutio već je sklopio mozaik povijesne i ljudske istine o tragediji bugojanskih Hrvata“, kazala je Mia Ćurić Kalaica, autorova kćer i jedna od promotorica njegove knjige. „Knjiga je saga o jednom narodu u vremenu mržnje. Razmjeri zločina nad Hrvatima Bugojna ne mogu se drugačije nazvati nego kao udružen zločinački pothvat. Negirati ih kažnjivo je i zakonom o negiranju genocida i ratnih zločina kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko“, kazala je Marina Pendeš, izaslanica u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i jedna od promotorica knjige. Nažalost UZP u Bugojnu nije presuđen iako je progon Hrvata iz Bugojna bio dio pomno osmišljenog, sustavnog plana etničkog čišćenja. Svjedoči to i podatak o 342 poginula, nasilno odvedena i nestala bugojanska Hrvata, od kojih je za ubojstva većine njih 232 krivac Armija R BiH, ali i podatci o sustavnoj pljački hrvatske imovine i rušenju 1810 domova u kojima su živjeli Hrvati, a koje u svojim knjigama dokumentira Kalaica. Na neke od njih podsjetio je fra Janko Ljubos, ratni bugojanski župnik i jedan od promotora knjige. „Glavna tema svih pregovora između Armije R BiH i HVO-a u Bugojnu kojima sam osobno svjedčio bila je da do sukoba ne smije doći, na tomu su posebno inzistirali Hrvati. Senad Dautović, jedan od optuženih za zločine u jednom trenutku kaže kako oni više ne mogu izdržat pritisak dok Dževad Mlaćo kojemu se sudi za zločine zaključuje da Bugojno nakon sukoba u Travniku, Rami, Busovači. Livnu i drugim mjestima neće biti iznimka. I sad se naježim kada se sjetim njegovih riječi. Često sam se pitao otkud Mlaći tolika vlast i moć. Odgovor koji sam dobio je da nitko nije protjerao toliko Hrvata“, kazao je fra Janko Ljubos podsjećajući na podatak da je u Bugojnu prije rata živjelo 16,5 tisuća Hrvata, a samo u župi Bugojno više od 12 tisuća. U cijelom Bugojnu danas ih je tek par tisuća. Ratni bugojanski župnik prenio je i okupljenima i riječi jednog od međunarodnih predstavnika o logoru Stadion. Srpska Manjača bila je, kazao mu je, hotel A kategorije za Stadion iz kojeg su nakon punih osam mjeseci 19. ožujka 1994. godine razmijenjena 294 logoraša. Među njima i Josip Kalaica, autor troknjižja kojim je dokumentirao razmjere zločina nad Hrvatima Bugojna koji se događaju i godinama na nakon rata. Ogledali su u miniranjima katoličkih objekata, napadima i zastrašivanju povratnika. Sve do 1997. u Bugojnu je radila i agencija za otkup građevinskog materijala koji je „nabavljan“ pljačkom hrvatskih kuća i gospodarskih objekata.
Najpotresniji dio predstavljanja knjige “Poginuli, nasilno odvedeni i nestali u Domovinskom ratu, Bugojno 1991. – 1996.” Josipa Kalaice u Vitezu bilo je čitanje njegovog govora jer zbog bolesti autor nije u stanju razgovjetno govoriti. Čitajući njegovo obraćanje kćer Mia Ćurić Kalaica pročitala je mnoštvo imena žrtava uz opise načina na koji su ubijane, pucnjima iz neposredne blizine, pa čak i odsijecanjem glava. Zarobljenici, žene, starci, ubijani su i masakrirani najčešće u svojom domovima i na svojim imanjima. Mnogi su suzama u očima slušali o stravičnim razmjerima zločina, a sam autor poručio kako je ih dokumentirao ne samo kako ne bi ostali nekažnjeni već i da se više nikad i nikomu ne bi ponovili.
Moderator promocije u Vitezu bio je Zdenko Antunović, životopis autora pročitao je Stjepan Petrović dok je svojim glazbenim nastupom na glasoviru promociju obogatila Gabrijela Blaž.
AP/Artinfo.ba
