× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Služba EU za klimatske promjene

 l_969d3374d2ee9a146ddb38323ddd3fc6.jpeg

Ova će godina “skoro sigurno” zasjeniti 2023. kao najtoplija na svijetu od početka mjerenja, objavila je u četvrtak Služba Europske unije za klimatske promjene Copernicus (C3S).

Podaci su objavljeni uoči UN-ovog klimatskog summita COP29 iduće sedmice u Azerbajdžanu, gdje će se zemlje pokušati dogovoriti o velikom povećanju financiranja za borbu protiv klimatskih promjena. Pobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim predsjedničkim izborima umanjila je očekivanja od pregovora.

C3S je priopćio da je od siječnja do listopada prosječna globalna temperatura bila toliko visoka da će 2024. sigurno biti najtoplija godina na svijetu - osim ako temperaturna anomalija u ostatku godine ne padne blizu nule.

- Temeljni uzrok ovogodišnjeg rekorda su klimatske promjene - izjavio je direktor C3S, Carlo Buontempo, za Reuters.

- Klima se općenito zagrijava. Zagrijava se na svim kontinentima, u svim oceanskim bazenima. Tako da ćemo sigurno vidjeti kako ti rekordi ruše - kazao je.

Znanstvenici tvrde da će 2024. također biti prva godina u kojoj je planeta toplija za više od 1,5 stupnjeva Celzijusa nego u predindustrijskom razdoblju 1850.-1900. godine, kada su ljudi počeli sagorijevati fosilna goriva u industrijskim razmjerima.

Emisije ugljen dioksida izgaranjem uglja, nafte i plina glavni su uzrok globalnog zatopljenja.

Sonia Seneviratne, klimatska znanstvenica na javnom istraživačkom univerzitetu ETH u Zürichu, izjavila je da nije iznenađena prekretnicom i pozvala je vlade na COP29 da se dogovore o strožim mjerama za odvikavanje svojih gospodarstava od fosilnih goriva koja emitiraju CO2.

- Ograničenja koja su postavljena u Pariškom sporazumu počinju se urušavati s obzirom na tempo klimatskih mjera širom svijeta - kazala je Seneviratne.

Zemlje su se Pariškim sporazumom iz 2015. usuglasile da će pokušati spriječiti globalno zagrijavanje da premaši 1,5 stupnjeva Celzijusa kako bi izbjegle njegove najteže posljedice.

Svijet nije premašio taj cilj - koji se odnosi na prosječnu globalnu temperaturu od 1,5 stepeni Celzijusa tijekom desetljeća – ali C3S sada očekuje da će svijet premašiti pariški cilj oko 2030. godine.

- Sada je zapravo iza kuta - kazao je Buontempo.

Svaki djelić povećanja temperature podstiče ekstremne vremenske uvjete.

U listopadu su katastrofalne bujične poplave usmrtile stotine ljudi u Španjolskoj, rekordni šumski požari zahvatili su Peru, a poplave u Bangladešu uništile su više od milijun tona riže, zbog čega su cijene hrane vrtoglavo skočile. U SAD se uragan Milton također pogoršao klimatskim promjenama koje je uzrokovao čovjek.

Zapisi C3S-a datiraju iz 1940. godine, koji se uspoređuju s podacima o globalnoj temperaturi koji sežu do 1850. godine.

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Služba EU za klimatske promjene

 l_969d3374d2ee9a146ddb38323ddd3fc6.jpeg

Ova će godina “skoro sigurno” zasjeniti 2023. kao najtoplija na svijetu od početka mjerenja, objavila je u četvrtak Služba Europske unije za klimatske promjene Copernicus (C3S).

Podaci su objavljeni uoči UN-ovog klimatskog summita COP29 iduće sedmice u Azerbajdžanu, gdje će se zemlje pokušati dogovoriti o velikom povećanju financiranja za borbu protiv klimatskih promjena. Pobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim predsjedničkim izborima umanjila je očekivanja od pregovora.

C3S je priopćio da je od siječnja do listopada prosječna globalna temperatura bila toliko visoka da će 2024. sigurno biti najtoplija godina na svijetu - osim ako temperaturna anomalija u ostatku godine ne padne blizu nule.

- Temeljni uzrok ovogodišnjeg rekorda su klimatske promjene - izjavio je direktor C3S, Carlo Buontempo, za Reuters.

- Klima se općenito zagrijava. Zagrijava se na svim kontinentima, u svim oceanskim bazenima. Tako da ćemo sigurno vidjeti kako ti rekordi ruše - kazao je.

Znanstvenici tvrde da će 2024. također biti prva godina u kojoj je planeta toplija za više od 1,5 stupnjeva Celzijusa nego u predindustrijskom razdoblju 1850.-1900. godine, kada su ljudi počeli sagorijevati fosilna goriva u industrijskim razmjerima.

Emisije ugljen dioksida izgaranjem uglja, nafte i plina glavni su uzrok globalnog zatopljenja.

Sonia Seneviratne, klimatska znanstvenica na javnom istraživačkom univerzitetu ETH u Zürichu, izjavila je da nije iznenađena prekretnicom i pozvala je vlade na COP29 da se dogovore o strožim mjerama za odvikavanje svojih gospodarstava od fosilnih goriva koja emitiraju CO2.

- Ograničenja koja su postavljena u Pariškom sporazumu počinju se urušavati s obzirom na tempo klimatskih mjera širom svijeta - kazala je Seneviratne.

Zemlje su se Pariškim sporazumom iz 2015. usuglasile da će pokušati spriječiti globalno zagrijavanje da premaši 1,5 stupnjeva Celzijusa kako bi izbjegle njegove najteže posljedice.

Svijet nije premašio taj cilj - koji se odnosi na prosječnu globalnu temperaturu od 1,5 stepeni Celzijusa tijekom desetljeća – ali C3S sada očekuje da će svijet premašiti pariški cilj oko 2030. godine.

- Sada je zapravo iza kuta - kazao je Buontempo.

Svaki djelić povećanja temperature podstiče ekstremne vremenske uvjete.

U listopadu su katastrofalne bujične poplave usmrtile stotine ljudi u Španjolskoj, rekordni šumski požari zahvatili su Peru, a poplave u Bangladešu uništile su više od milijun tona riže, zbog čega su cijene hrane vrtoglavo skočile. U SAD se uragan Milton također pogoršao klimatskim promjenama koje je uzrokovao čovjek.

Zapisi C3S-a datiraju iz 1940. godine, koji se uspoređuju s podacima o globalnoj temperaturi koji sežu do 1850. godine.

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više