Nastavak kontinuiranog djelovanja u smjeru povećanja broja graničnih prijelaza za sve vrste roba, kao i kada govorimo o osiguranju posebnog statusa profesionalnih vozača u EU, edukacije i inicijative koje vode boljoj pozicioniranosti, te konkurentnost bh. gospodarstva samo su neke od mjera i aktivnosti koje će i u idućem razdoblju provoditi Vanjskotrgovinska komora BiH. Predsjednik VTK-a BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković za Večernji list govori o izazovima, ali i prilikama za domaće gospodarstvo u vremenu koje dolazi.
Večernji list: Početak godine vrijeme je kada se sumiraju rezultati u prethodnoj, ali prave procjene onoga što nas očekuje u ovoj godini. Možete li se osvrnuti na ključne aktivnosti Vanjskotrgovinske komore u 2024.?
- Vanjskotrgovinska komora BiH ponovno je uputila na razmatranje 77 ranijih inicijativa, kao i 10 novih po raznim oblastima, koje smo načinili na osnovi zahtjeva gospodarstvenika, a jamčimo da njihovim usvajanjem naše gospodarstvo može poboljšati izvoz i olakšati poslovanje, što izravno utječe na poboljšanje poslovnog ambijenta u BiH. Inicijative su dostavljene nadležnim institucijama svih razina i vjerujemo da će prepoznati njihovu važnost kroz izmjene i dopune zakonskih akata i podzakonskih rješenja.
Komora aktivno podržava mala i srednja poduzeća na razne načine promocije i kroz B2B sastanke, razne vrste poslovnih izaslanstava te kroz Europsku poduzetničku mrežu (EEN); Eurokomoru, Komorski investicijski forum, Asocijaciju balkanskih komora te niz drugih međunarodnih inicijativa čija smo aktivna članica. Poduzećima pružamo pomoć za inovacije i internacionalizaciju poslovanja, obuke i usluge savjetovanja te smo u proteklih pet godina isporučili 60.000 različitih usluga kompanijama u BiH.
Ove smo godine sudjelovali i na strateški značajnom događaju u globalnim razmjerima - Svjetskom forumu komora, a organizirali smo i Drugu međunarodnu konferenciju logistike u BiH. Naravno, značajno je naglasiti i posjet izaslanstva MMF-a o temi obnove infrastrukture, kao i izaslanstva Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
Večernji list: Koji su izazovi koji očekuju bh. gospodarstvo u ovoj godini? Koliko su nova pravila EU-a na granicama (EES i ETIAS) čimbenici na koje se moramo brzo prilagoditi?
- Kada je riječ o sustavu EES i ETIAS, čije uvođenje Europska komisija najavljuje, Vanjskotrgovinska komora BiH nastavit će pratiti i osiguravati pravodobne i precizne informacije o njihovoj provedbi, a što je predvidjela u planu rada i za 2025. godinu, svjesna utjecaja koji će imati na funkcioniranje međunarodnog prijevoza putnika i tereta, a u krajnjoj konsekvenci i na cjelokupno gospodarstvo BiH. Uvođenje ovih sustava dodatno će povećati zadržavanje na cestovnim graničnim prijelazima s EU-om, točnije s Republikom Hrvatskom, koje lance isporuke dovodi do kritične točke naprezanja i koje sve teže podnose međunarodni prijevoznici i izvozno/uvozno orijentirane kompanije u BiH. Upravo zbog toga visok stupanj prioriteta u djelovanju Vanjskotrgovinske komore BiH zauzimaju aktivnosti koje se odnose na nastavak kontinuiranog djelovanja u cilju ubrzanja protoka na graničnim prijelazima te redefiniranja statusa graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom kroz otvaranje dodatnih graničnih prijelaza za sve vrste roba (Donji Svilaj - Svilaj i Izačić - Ličko Petrovo Selo), kao i graničnih prijelaza s obostranim fitosanitarnim kontrolama (Orašje - Županja, Kamensko -Kamensko i Ivanica - Gornji Brgat). Također, visok stupanj prioriteta zauzima i zahtijeva nastavak aktivnog djelovanja na osiguranju posebnog statusa profesionalnih vozača, a zbog postojanja ograničenja njihova boravka na teritoriju Europske unije ne više od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.
Osim toga, prometni sektor očekuju i drugi izazovi, među kojima je prelazak na sustav elektroničkih CEMT dozvola, primjena protokola uz Interbus, koji bi mogao pojednostaviti uvjete i postupke za uspostavljanje međunarodnog cestovnog linijskog prijevoza putnika te niz drugih promjena kroz nužno i prijeko potrebno dodatno usklađivanje prometne legislative s važećom legislativom u Europskoj uniji, u čemu ćemo nastojati u suradnji s Ministarstvom prometa i veza BiH aktivno djelovati u cilju ispunjavanja osnovne uloge i zadaće Vanjskotrgovinske komore BiH, a to je predstavljanje i zastupanje interesa cjelokupnog gospodarstva BiH.
Večernji list: U kojoj je mjeri u 2024. godini došlo do pada iznosa vanjskotrgovinske razmjene, a poglavito kada govorimo o vrijednosti i količinama izvoza?
- U deset mjeseci 2024. godine BiH je ostvarila ukupan izvoz u iznosu od 13,79 mlrd. KM, što je manje za 693 mil. KM u odnosu na isto razdoblje godinu prije. Uvoz u BiH iznosio je 24,32 mlrd. KM i veći je za 730 mil. KM u odnosu na godinu prije. Ukupan obujam vanjskotrgovinske razmjene BiH povećan je za 37,69 tisuća KM, a deficit je veći za 1,42 mlrd. KM i za deset mjeseci 2024. godine iznosi 10,52 mlrd. KM. Pokrivenost uvoza izvozom nastavlja se smanjivati te iznosi 56,7%. U promatranom razdoblju vanjskotrgovinska razmjena je nepovoljnija u odnosu na godinu prije u smislu produbljenja vanjskotrgovinskog deficita uslijed smanjenja izvoza i povećanja uvoza.
Povećanje uvoza u BiH može se povezati s rastom domaće potražnje uslijed smirivanja inflacije i povećanjem osobne potrošnje, odnosno povećanjem plaća. No, uzmemo li procjenu MMF-a za tekuću 2025., po kojoj se očekuje rast globalne ekonomije za 3,2%, kao i očekivani rast osobne potrošnje, sve ukazuje na činjenicu stabiliziranja inflatornih kretanja, kao i zaustavljanje rasta kamatnih stopa. Unatoč tomu, i dalje usporen rast gospodarstva Njemačke, koje je u četvrtom tromjesečju 2023. zabilježilo pad od 0,3%, pad radne snage, kao i nedostatak odranije poznatih jeftinih energenata, za nas je zabrinjavajući čimbenik.
Naime, autoindustrija bilježi manje zahtjeva za oko 2 milijuna voznih jedinica, dok je dostatan dio metalske i elektroindustrije u BiH naslonjen upravo na ovu granu gospodarstva i posljedično bilježi pad izvoza. Općenito gledano, BiH kao uvozno orijentirana zemlja ovisna je o povoljnim ili nepovoljnim uvjetima makroekonomskog okružja.
Večernji list: Kakva je struktura vanjskotrgovinske razmjene? S kojima zemljama imamo najopsežniju i financijski najvrjedniju vanjsku trgovinu?
- Analizirajući uvoznu strukturu, evidentno je da BiH najviše uvozi proizvode s višom i visokom dodanom vrijednošću, odnosno gotove proizvode. Udio 20 vodećih tarifa u uvozu BiH čini 31% ukupnog uvoza, od čega je 5 tarifa iz agroindustrijskog sektora. Prekomjeran uvoz ovih proizvoda može se povezati s povećanom potražnjom uslijed rasta osobnih primanja, kao i povećanim uvoznim cijenama.
Također, struktura uvoznih proizvoda ne mijenja se značajno. Uvoz naftnih ulja i ulja dobivenih od bitumenskih materijala čini 8,43% ukupnog uvoza u BiH. Rast uvoza osobnih automobila za više od 114 milijuna KM potvrđuje činjenicu da je rast domaće potražnje, odnosno osobne potrošnje, uzrok povećanog uvoza u promatranom razdoblju. Smanjenje izvoza iz BiH usko je povezano sa slabijom potražnjom za bh. proizvodima, posebno u energetski intenzivnim sektorima, što potvrđuje smanjena industrijska proizvodnja i pad prodaje na inotržištima. BiH najveći obujam razmjene u vanjskoj trgovini ostvaruje sa zemljama EU-a, gdje se plasira više od 70% proizvoda, i tržište EU-a predstavlja nulti prioritet.
Na tržište EU-a smanjen je izvoz za 558 mil. KM u tekućoj godini. Izvozna struktura na tržište EU-a ukazuje da je izvoz smanjen na sva najznačajnija tržišta: Njemačku, Sloveniju, Italiju, Austriju, Mađarsku, dok je istodobno uvoz povećan s ovih tržišta, osim iz Austrije, s kojom još uvijek ostvarujemo suficit. Ostvaren je blagi rast izvoza u Hrvatsku za 0,53%. Razlog ovakvog suprotnog kretanja izvoza i uvoza je slabija inozemna potražnja bh. proizvoda, posebno u energetski intenzivnim sektorima i prerađivačkoj industriji.
Ovakvi podaci ukazuju da se još nije stabiliziralo tržište EU-a, stavljajući naglasak na tržište Njemačke, za bh. najznačajnije tržište, na koje je u tekućem razdoblju smanjen izvoz gotovo svih bh. sektora. Tržište CEFTA-e je bh. drugo najvažnije izvozno tržište. Činjenica je da se tijekom cijele godine nastavlja smanjivati izvoz na ovo tržište, s naglaskom na izvoz u Srbiju. U ovom razdoblju izvoz u Srbiju smanjen je za 207 mil. KM u odnosu na prethodnu godinu. Smanjenje je najviše prouzročeno smanjenim izvozom energenata, što se može povezati sa, još uvijek, stabiliziranjem ovog sektora nakon početka krize u rusko-ukrajinskom sukobu. Uvoz s CEFTA tržišta rastao je za manje od 1%, rast uvoza evidentan je kod svih država, osim Crne Gore.
Večernji list: Pred BiH su i izazovi koji traže brzo usklađivanje s mehanizmom za ugljičnu prilagodbu (CBAM). Što je bit ove priče i što bi BiH morala napraviti kako bi izbjegla financijske gubitke, ali i pad konkurentnosti na europskim tržištima?
- U prvoj fazi primjene ova uredba se odnosi na šest sektora gospodarstva: proizvodnja željeza i čelika, aluminija, električne energije, vodika, cementa i fertilizatora. Prema analizama VTK BiH, najpogođenije skupine proizvoda bit će aluminij, zatim željezo i čelik te električna energija. Iz BiH nemamo izvoza vodika, samim tim ovaj proizvod neće biti pogođen ovom uredbom, a izvoz fertilizatora bilježi znatno manje izvoza u odnosu na ostale sektore. Izvoz cementa, iako nije velik u usporedbi s prethodno navedenim sektorima, uz aluminij je ipak ovisan o izvozu u EU. Električna energija je najosjetljivija industrija na primjenu bilo kojeg CO2 poreza jer imajući u vidu efekt prelijevanja, koji električna energija ima na gotovo sve industrije, a misli se na povećanje prodajne cijene (još uvijek nema relevantne procjene), zaključujemo da je pred gospodarstvom izazov u ovoj godini u smislu konkurentnosti, unaprjeđenja poslovanja, ali i održavanja postojećih angažmana. Plaćanje poreza za ugljik je neminovnost, no ostaje vidjeti ulazi li BiH u sustav CBAM ili ne, o čemu ovisi činjenica gdje taj novac ostaje.
Večernji list: Koliko su važne aktivnosti Vanjskotrgovinske komore kada govorimo o prepoznavanju i traženju rješenja svih onih izazova s kojima se danas susreće naša poslovna zajednica?
- Vanjskotrgovinska komora BiH planirala je u svom veoma opširnom programu rada mnogo aktivnosti koje će izravno utjecati na potporu cijele poslovne zajednice, a ogleda se kroz rad na realizaciji upućenih inicijativa i prijedloga za izmjenu zakonskih i podzakonskih akata, u cilju boljeg pozicioniranja i povećanja konkurentnosti gospodarstva u BiH, osobito u domeni unaprjeđenja vanjskotrgovinskog poslovanja te olakšavanja poslovanja u domeni cirkularne i zelene ekonomije. Inicijative se prikupljaju kroz realizaciju zaključaka sa sjednica odbora, skupština asocijativnog oblika udruživanja koji djeluju u okviru Komore, ali osluškujemo i puls gospodarstva kroz izravne kontakte s terena, radne sastanke, tematske okrugle stolove, sudjelovanjem u radu povjerenstava, radnih skupina i sličnim oblicima suradnje.
Vanjskotrgovinska komora prati postojeće potpisane trgovinske ugovore, predlaže potpisivanje novih kroz analizu “osvajanja” novih potencijalnih izvoznih partnera.
Nastavljamo rad i na promociji naših članica kroz sajmove, a za ovu godinu planirano je održavanje osam zajedničkih nastupa na sajmovima u inozemstvu, tri u BiH, sedam događaja poslovnog povezivanja i u suradnji s cjelokupnim komorskim sustavom planiramo imati još šest nastupa na međunarodnim sajmovima.,kazao je Vuković za Večernji.
artinfo.ba
