Mještani tvrde da su prepušteni sami sebi, općinske službe da se aktivno radi na sanaciji i da brže i bolje ne može
Mjesec dana nakon razornih poplava koje su pogodile brojna fojnička naselja od kojih su najteže stradale Luke, Lužine, Gojevići i Bakovići, zatim Dusina i druga sela uzvodno uz rijeku Željeznicu sve do Deževica koja administrativno pripadaju općini Kreševo, i dalje su neprepoznatljiva. U onima koji su znali kako je ovaj prelijepio dio Fojnice izgledao prije poplava, sam pogled na njih i mjesec dana nakon katastrofe koja je pogodila Fojnicu izaziva neizmjernu tugu.
Na raščišćavanju terena aktivno se radi i to je jedino u čemu se slažu mještani spomenutih naselja i općinskih službi u Fojnici. Tko i kako radi je pitanje na koje imaju potpuno različite poglede i odgovore. Mještani tvrde da je teret radova najviše na njima samima, dok iz općinskih službe tvrde da to nije tako i da su sve raspoložive snage na terenu. „Aktivno se radi svaki dan, putovi su bili prohodni već tri do četiri dana nakon poplava. U međuvremenu su raščićeni i putovi do svake kuće, uz izuzetak jedne do koje ne možemo doći. Čisti se korito rijeke, prave nasipi, uz općinske službe na terenu su svakodnevno i pripadnici Oružanih snaga BiH. Radimo aktivno i bez prestanka, brže i bolje ne može. Smatram da se puno toga uradilo. Dosad smo za pomoć poplavljenim područjima u Fojnici dobili 300 tisuća KM pomoći. Taj smo iznos davno potrošili, a stav je i načelnika Klisure i svih nas da se radit mora, a sredstva će se tražiti poslije“, kazao nam je Alen Cvjetković, načelnik Stožera Civilne zaštite u Fojnici.
Mještani pak tvrde da se ni približno ne radi, na terenu fali i ljudi i strojeva, a vrlo su skeptični i prema nekim od izvedenih radova. „Ljudi sve uglavnom rade i financiraju sami, čiste i nasipaju teren. Ja i suprug Nenad vratili smo se iz Australije kako bi pomogli u raščišćavanju terena i od jutra do mraka smo u blatu, kao i svi ostali. U početku su pomagali volonteri, nešto malo vojska, udruženje pomozi.ba bi pohvalila, a što se općinskih službi tiče, mislim da su potpuno zakazale. Bojim se kao i većina što će se dogoditi nakon što su posjekli sva stabla oko rijeke i u blizini korita. Ne zna što će zadržati bujice ubuduće kada voda krene jer Željeznica je brza planinska rijeka zbog čije bi prirode vrlo lako sva naselja nizvodno do Alaupovke, Citonje pa i do Kiseljaka mogla doživjeti sudbinu koju smo mi doživjeli prije mjesec dana. Jednostavno, ogorčeni smo i najveći dio vremena prepušteni sami sebi“, kaže na Marina Miličević Šimunić koja se ljeto u Australiji zamijenila radovima na terenu u rodnim Lukama. Ostaviti majku Ljubicu, brata, sestru, rodbinu da sami čiste teren ni njoj ni suprugu Nenadu koji vješto upravlja kamionom nije bile opcija. U trenutcima predaha društvo im pravi maca Mici kojoj je uspjelo preživjeti poplavu na samo životinjama svojstven način.
I dok Mici pokazuje ljepšu stranu prirode, posljedice potpuno drugačijeg lica prirode koja je uzvratila na sve udarce koje joj ljudi nanose godinama, još će se dugo sanirati. Na pitanje može li bolje i brže u Fojnici ćete dobiti različite odgovore, jedan da ne može, a drugi da itekako može i treba. Pred mještanima poplavom pogođenih dijela Fojnice ali i općinskim vlastima je još puno posla. O njegovoj brzini ovisi kad će u poplavljenim područjima život normalizirati, a o kvaliteti radova hoćemo li apokaliptične prizore gledati ponovno prilikom novih obilnijih padalina u kojima će Željeznica čiji je tok odavno promijenjen ljudskim utjecajem, ponovno brzinom planinske rijeke po kojoj je prepoznatljiva, nositi sve pred sobom. Osim straha on novih poplava žitelji poplavljenih područja u Fojnici strahuju i od deponije u Gojevićima. Kažu da se sa nje širi nepodnošljiv smrad te da je treba žurno sanirati kako bi se spriječila zaraza.
artinfo.ba
