Ispravljena povijesna nepravda
Na Berlinskom kongresu, 13. srpnja 1878. godine, Velike sile (Austro-Ugarska, Velika Britanija, Francuska, Italija, Njemačko Carstvo, Rusija i Osmansko carstvo) u cilju uspostave mira i napretka, dale su mandat Austro-Ugarskoj za zauzimanje dviju pokrajina Osmanskog carstva, Bosne i Hercegovine. Ulaskom Austro-Ugarske vojske (XIII hrvatsko-slavonski zbor) pod vodstvom generala Josipa Filipovića, sukobljava se s odmetnicima, 16. kolovoza 1878. godine u Klokotima, u općini Kiseljak. U sukobu gine 36 vojnika kojima je u gradskom parku u Kiseljaku, koji odnedavno nosi ime generala Filipovića, 1904. godine podignut spomenik. Povijesne su ovo činjenice koje su, 44 godine kasnije, zasmetale komunističkim vlastima koje spomenik austro-ugarskim vojnicima 1948. godine, preko noći, uklanjaju iz parka u Kiseljaku te od njegovih dijelova prave spomenik partizanima u Fojnici. Želeći ispraviti ovu povijesnu nepravdu, općinske vlasti Kiseljaka odlučuju podići repliku nestalog spomenika na istom mjestu s kojeg je 1948. godine uklonjen, pojasnio je mnoštvu okupljenih na svečanosti otkrivanja replike spomenika Mladen Mišurić Ramljak, načelnik Kiseljaka.
"Pored ispravljanja povijesne nepravde, željeli smo na ovaj način starijim Kiseljačanima, koji pamte spomenik, vratiti sjećanje na dio mladosti koju su proveli u ovom parku", istaknuo je načelnik Kiseljaka.
Spomenik iz 1904. godine pamte Ankica Milović, Zdravko Lukić, Krešo Kobačić, Marjan Raguz, Mirko Škoro i Ivan Komšić, Kiseljačani koji su otkrili njegovu repliku, zajedno s dr. Wolfgangom Thillom, zamjenikom austrijskog veleposlanika u BiH. Učinili su to iz zvuke "Ode radosti", himne Europe u izvedbi mlade glazbenice Ane Marije Marić.
"Spomenici neće riješiti probleme u BiH ali iz njih možemo učiti o povijesti kako bismo gradili bolju budućnost svih na ovim prostorima", poručio je okupljenima dr. Wolfgang Thill.
On je ovom prigodom podsjetio na ulogu koju je Austrija i nakon posljednjeg rata odigrala u BiH, istaknuvši da je druga po veličini u snagama EUFOR-a u BiH, a po brojnisti kontingenta prva.
Inače, suprotno određenim vjerovanjima, spomenik u parku ne pokriva kosti poginulih vojnika, koji su vječno počivalište pronašli u ulici Vidikovac, ispod sedam metalnih križeva, te su im gore žitelji Kiseljaka sve do 50-ih godina odavali počast i palili svijeće na Dušni dan. Spomenik u parku generala Filipovića, osim izvornog natpisa donosi i kratki povijesni opis na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku, a krasi ga i orao na vrhu, rad Ivana Klarića, mladog umjetnika iz Vareša.
Kako bi spomenik imao prihvatljivo okruženje, općina Kiseljak je pristupila još jednom velikom projektu, potpunoj obnovi parka generala Filipovića, koji je tematiziran te dodatno prilagođen uživanju i odmoru svih stanovnika općine Kiseljak, pogotovu najmlađima.
{jlex}picasa:114258804164824292576/6308979905740869569{/jlex}
ap|artinfo.ba
