Kiseljak je europski grad u BiH, primjer lokalne samouprave kojeg treba slijediti, neki su od dojmova gostiju na svečanostima u povodu Dana općine
Na Splitskom Saboru, koji je održan 20. srpnja 1244. godine, Ugarsko-hrvatski kralj Bela IV potvrđuje darovnicu crkvi sv. Mihovila u Rocilu, današnji Rotilj. U spomen na ovaj datum, koji je prvi sačuvani pisani spomen Kiseljaka kao naseljenog mjesta, 20. srpnja se, nakon rata, u Kiseljaku slavi i kao Dan općine. Budući da istog dana pada i blagdan svetog Ilije Proroka, zaštitnika župe, katolici u jednom danu imaju dvostruko slavlje.
Kiseljak se danas prostire na 161 kilometru četvornom. U 82 naseljena mjesta, prema popisu iz 2013. godine, žive 20722 stanovnika. Ima 4300 uposlenih, više nego prije rata, a za poslom, prema evidenciji Službe za zapošljavanje, traga 2800 osoba. Osobna je to iskaznica Kiseljaka, mjesta koje je nakon rata, izgradnjom brojnih infrastrukturnih projekata, od sjedišta općine pretvoreno u moderno urbano mjesto ugodno za život.
Najvažnije projekte na svečanoj sjednici Općinskog vijeća nabrojao je Mladen Mišurić Ramljak, načelnik Kiseljaka.
"2006. godine Kiseljak je donio Prostorni plan, a nakon njega i niz drugih prostorno-planskih akata. Slijedeći ih u posljednjih 12 godina izgradili smo novi sustav vodoopskrbe, prvi u BiH uradili Registar, odnosno podijelili sedam i pol tisuća kućnih brojeva te adresu b.b. poslali u povijest, od 150 km putova, 130 ih je asfaltirano, 120 km ima javnu rasvjetu, urađeno je puno na regulaciji korita rijeka koje prolaze Kiseljakom jer Kiseljak je grad vode. Ono što je Kiseljačanima koji žive u gradskom središtu iznimno važno su projekti kojima je cilj rasteretiti promet središtem Kiseljaka, kojim godišnje prođe oko 11 milijuna vozila. Nakon zapadne mini obilaznice krećemo i s gradnjom istočne. Posebno bih izdvojio gospodarske projekte, od izgradnje hladnjače za jagodičasto i bobičasto voće u Poslovnoj zoni Dugo Polje te niza drugih projekata koji su započeli i koji će se realizirati u spomenutoj Poslovnoj zoni. Mladim školovanim ljudima dajemo šansu steći prvo radno iskustvo u tijelima općinske uprave i angažiramo ih na važnim projektima, sve s ciljem kako bi zaustavili njihov odlazak", naglasio je, uz ostalo, načelnik Kiseljaka.
On je i ove godine podijelio priznanja pojedincima i poduzećima zaslužnim za razvoj Kiseljaka. Plaketu općine za životno djelo dobio je Tomislav Jurišić, bivši direktor punionice Sarajevski kiseljak i načelnik Kiseljaka, koji je svojim radom zadužio Kiseljak. Plaketom općine nagrađen je i, sad već bivši, veleposlanik Bugarske u BiH Angel Angelov koji je osigurao vrijedne donacije za infrastrukturne projekte u Kiseljaku, među kojima je i gradnja dječjih igrališta. Dobitnik povelje općine za životno djelo još je jedan bivši načelnik Kiseljaka, a riječ je o Josipu Bori. Dobitnici povelja za izniman doprinos razvitku Kiseljaka su tvrtke Marcaffe i Rolvaga. U ime nagrađenih okupljenima se obratio Tomislav Jurišić. Priznao je kako mu nagrada njegovog mjesta znači najviše od svih priznanja koje je dosad dobio, te se osvrnuo na urađene projekte u Kiseljaku posljednjih godina.
"Ponosan sam na Kiseljak i sve ono u što je posljednjih godina izrastao. No, čini se kako mi još nismo svjesni što nam znači autocesta u Lepenici i kakve nam razvojne perspektive otvara. Pozivam vas da ih što bolje iskoristimo, ne gledajući previše u retrovizor. Nastavimo graditi Kiseljak koji će, nadam se, uskoro postati grad", kazao je Jurišić.
Razvoj i urbanizaciju Kiseljaka ponekad, od samih Kiseljačana, bolje primjećuju žitelji drugih općina u BiH ali i izvan nje.
"Kiseljak je europski grad u BiH", kaže Drago Bago, predsjednik Gradskog vijeća Zaprešića koji s Kiseljakom pobratimske i prijateljske odnose njeguje od 2004. godine.
"Kiseljak je primjer uspješne lokalne zajednice kojeg bi trebale slijedite sve općine u Federaciji BiH", kazao je Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH.
Obraćajući se okupljenima na svečanoj sjednici Općinskog vijeća, Borjana Krišto, zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, istaknula je kako je zadaća viših razina vlasti pomoći razvoj lokalnih zajednica u BiH.
"Cilj nam je izmjenom postojećih zakona osigurati više novca za financiranje lokalnih zajednica, jer njihovim razvojem gradimo bolju BiH koja je i naša domovina i koju vidimo kao zajednicu u kojoj će i hrvatski narod biti jednakopravan s druga dva", poručila je Krišto.
Krišto je predvodila brojno izaslanstvo hrvatskih dužnosnika na svim razinama vlasti na svečanostima u povodu Dana općine Kiseljak. Uz hrvatske dužnosnike na svečanosti su bili i predstavnici gradova pobratima i prijatelja Kiseljaka: Kaštela, Zaprešića i Grada Zagreba u RH, te Koljnofa u Mađarskoj, kao i Ivan del Vechio, hrvatski veleposlanik u BiH.
Koliko su postojeća pobratimstva izrasla u iskrena prijateljstva najbolje oslikavaju riječi Franje Grubića, načelnika Koljnofa u kojemu živi i značajan postotak gradiščanskih Hrvata.
"Nikad mi nije teško voziti se osam sati i preći 600 km ako idem u Kiseljak. Šest godina našeg pobratimstva preraslo je u iskreno prijateljstvo koje je rezultiralo i značajnim kulturnim i projektima u oblasti obrazovanja, druženju naših mladih", kazao je Grubić.
Prije svečane sjednice Općinskog vijeća, čelnici Kiseljaka i njihovi gosti odali su dužnu počast poginulim hrvatskim braniteljima Kiseljaka, polaganjem vijenaca i molitvom pred Središnjim spomen obilježjem.
Središnja proslava patrona župe je sutra u 11 sati. Misno slavlje služit će se u župnoj crkvi koja nosi ime nebeskog zaštitnika župe Kiseljak, svetog Ilije Proroka.
{jlex}picasa:114258804164824292576/6308970050597707937{/jlex}
ap|artinfo.ba
